FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SJEDNICA SABORSKOG ODBORA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA O IZVJEŠĆU HELSINKI WATCHA

O IZVJEŠĆU HELSINKI WATCHA ZAGREB, 26. veljače (Hina) - "Izvješće Helsinki Watcha (Voč) je legitimno i dobro došlo, jer ukazuje na propuste i potiče Hrvatsku u funkcioniranju pravne države", zaključio je na današnjoj sjednici, a nakon višesatne rasprave o tom izvješću, Odbor za zaštitu ljudskih prava Sabora Republike Hrvatske pod predsjedanjem predsjednika mr. Nevena Jurice. "Izvješće Helsinki Watcha", rekao je uvodno mr. Jurica, "može se svesti na šest tematskih cjelina u kojima se govori o zlostavljanju ljudi od strane paravojnih formacija, grupa i pojedinaca, o nestalima, pljački, cenzuri, problemima otpusta s posla i problemima povratka prognanika". "Najdrastičniji slučajevi, koje navodi izvješće, dogodili su se na ratom zahvaćenim područjima Hrvatske", upozorio je Jurica, naglašavajući da su iz izvješća izostavljeni uzroci zbog kojih je došlo do kršenja ljudskih prava, a to su nametnuti rat i agresija na Republiku Hrvatsku. Mr. Jurica je zamjerio autorima izvješća što su se oslanjali na pojedinačne izjave, ograđujući se riječima "vjerojatno", "navodno", te na informacije iz žutog tiska. "Ne radi se o masovnim likvidacijama kako navodi Helsinki Watch već o pojedinačnim slučajevima, koje svakako treba osuditi", rekao je ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Ivan Vekić. On je također najavio brzi završetak karlovačkog slučaja i kažnjavanje počinitelja tog, kako je kazao, individualnog zločina, počinjenog bez ikakve povezanosti sa službenim organima Republike Hrvatske. Hrvatska policija ne kontrolira područje Široke Kule i nema pravi uvid u tamošnji slučaj o ubojstvu 24 osobe, koje također navodi Helsinki Watch. "Dokazi Vojno-medicinske akademije iz Beograda su nepotpuni", drži Vekić, "pa bi taj slučaj trebalo prepustiti neutralnoj komisiji". "Pakrački pak slučaj dogodio se u vrijeme žestokih borbi u kojima je moguće da su mnogi izgubili živote", naveo je Vekić, odbivši navode Helsinki Watcha o nacionalnom ekipiranju MUP-a, ilustrirajući to brojčanim pokazateljima. Od polovice 1990. do polovice ovog mjeseca MUP je napustilo 6.873 djelatnika, od kojih polovica svojevoljno. Među njima je najviše Hrvata i to 1.500. Među onima koji su otpušteni iz MUP-a, jer nisu zadovoljili čak je 9 posto Hrvata, a među onima koji su odbili izvršiti zadatak, pa zbog toga otpušteni, 51 posto je Srba. Među umirovljenima tek je neznatno više Srba od Hrvata. Ukupno, među onima koji su napustili MUP ili su otpušteni Srba je 2.943, Hrvata 2.913, Jugoslavena 768 i ostalih 249. "Dakle", zaključio je Vekić, "nikakve diskriminacije prema pripadnicima srpske nacionalnosti nije bilo". "Cijenimo izvješće Helsinki Watcha, ali stječe se dojam da je u izvješću prisutna doza velikosrpske propagande s netočnim i paušalnim ocjenama", rekao je potpredsjednik Vlade Milan Ramljak. On se također ogradio i od, kako je kazao, "blage optužbe da hrvatska Vlada ne poduzima sve za eliminiranje negativnih pojava". "Hrvatske vlasti nisu krive što je došlo do sukoba", rekao je Ramljak i dodao da je hrvatska Vlada nekoliko puta pozivala Republiku Srbiju da se nastali sporovi pokušaju riješiti mirno i bez sukoba. "Prvi put bilo je to u vrijeme napada na Plitvice, a drugi put poslije zbivanja u Borovom Selu. No, od svega toga nije bilo puno koristi", dodao je Ramljak. On je također naglasio da će hrvatska Vlada učiniti sve da se osiguraju povoljni uvjeti za funkcioniranje pravne države i najavio povlačenje pojedinih vladinih uredbi sa zakonskom snagom, a koje se u praksi nisu koristile. On je također naglasio da će Vlada uputiti zahtjev Saboru da ukine zakon, kojim je ovlastio Vladu da donosi uredbe. "Negativne pojave prate ratne sukobe", rekao je zamjenik ministra obrane Ivan Milas, "ali Hrvatskoj vojsci nikada nije naređeno da krši, naprotiv, već da se pridržava odredbi ratnog prava." Republički javni tužitelj Željko Olujić drži da je izvještaj Helsinki Watcha sačinjen pod utjecajem jugodiplomacije i srpske propagande, no, da ga "Hrvatska mora shvatiti kao dobru namjeru i ujedno kao mehanizam pravne države". Ministar informiranja Branko Salaj zauzeo se za ozbiljnost u razumijevanju izvješća Helsinki Watcha i za primjenu europskih mjerila u pogledu zaštite ljudskih prava na tlu Republike Hrvatske. U raspravi je član odbora Ivan Medarac iz Siska predložio da predstavnici Helsinki Watcha što prije posjete okupirana područja u Hrvatskoj, te da se saborskom odboru dostave izvješća o stanju na svim područjima, koje kontroliraju hrvatske vlasti. "Moramo shvatiti da pitanja ljudskih prava prestaju biti unutarnja stvar bilo koje zemlje i ne smijemo dozvoliti usporedbu sa srpskim standardima, jer Hrvatska teži svjetskim", rekao je Željko Mažar, osvrčući se na izvješće Helsinki Watcha. Sumirajući na koncu raspravu predsjednik odbora mr. Jurica je rekao kako je u raspravi bila izražena rezerva na one navode u izvješću Helsinki Watcha, koji nisu potkrepljeni s dovoljno podataka, ili se temelje na izvorima informiranja, koji su neuvjerljivi ili čak neskloni Republici Hrvatskoj. "Članovi odbora", rekao je mr. Jurica, "osuđuju tendenciju, kojom se izjednačava agresor i žrtva što je suprotno demokratskom ustrojstvu". Zaključeno je također da odbor osuđuje i ograđuje se od svih slučajeva kršenja ljudskih prava i podržava zaključke hrvatske Vlade, da se počinitelji kazne, te da se što prije osiguraju uvjeti za funkcioniranje demokratskih institucija pravne države i to u suradnji s nadležnim ministarstvima. Članovi odbora, rezimirao je Jurica, drže da je kršenje ljudskih prava od strane neprijatelja na razini strategije, a hrvatske strane na razini pojedinačnih ekscesa, što nikako ne treba izjednačavati. Ljudska su prava najugroženija na okupiranim hrvatskim područjima, pa su stoga pozvane međunarodne organizacije da dođu u Hrvatsku i osvjedoče se o svim zbivanjima, a posebno o stanju u koncentracijskim logorima. Odbor je posebno zatražio od nadležnih organa Republike Hrvatske da primjereno kazne počinitelje krivičnih djela. Zaključeno je da će Odbor za zaštitu ljudskih prava ubuduće još bolje surađivati s Vladom i ministarstvima Republike Hrvatske, a podržan je i prijedlog da taj saborski odbor i sam osnuje vlastiti oblik rada po uzoru na Helsinki Watch. (Hina) vk 261438 MET feb 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙