O IZVJEŠĆU HELSINKI WATCHA
ZAGREB, 26. veljače (Hina) - "Izvješće Helsinki Watcha (Voč) je legitimno
i dobro došlo, jer ukazuje na propuste i potiče Hrvatsku u funkcioniranju
pravne države", zaključio je na današnjoj sjednici, a nakon višesatne
rasprave o tom izvješću, Odbor za zaštitu ljudskih prava Sabora Republike
Hrvatske pod predsjedanjem predsjednika mr. Nevena Jurice.
"Izvješće Helsinki Watcha", rekao je uvodno mr. Jurica, "može se svesti
na šest tematskih cjelina u kojima se govori o zlostavljanju ljudi od
strane paravojnih formacija, grupa i pojedinaca, o nestalima, pljački,
cenzuri, problemima otpusta s posla i problemima povratka prognanika".
"Najdrastičniji slučajevi, koje navodi izvješće, dogodili su se na ratom
zahvaćenim područjima Hrvatske", upozorio je Jurica, naglašavajući da su iz
izvješća izostavljeni uzroci zbog kojih je došlo do kršenja ljudskih prava,
a to su nametnuti rat i agresija na Republiku Hrvatsku.
Mr. Jurica je zamjerio autorima izvješća što su se oslanjali na
pojedinačne izjave, ograđujući se riječima "vjerojatno", "navodno", te na
informacije iz žutog tiska.
"Ne radi se o masovnim likvidacijama kako navodi Helsinki Watch već o
pojedinačnim slučajevima, koje svakako treba osuditi", rekao je ministar
unutarnjih poslova Republike Hrvatske Ivan Vekić. On je također najavio
brzi završetak karlovačkog slučaja i kažnjavanje počinitelja tog, kako je
kazao, individualnog zločina, počinjenog bez ikakve povezanosti sa
službenim organima Republike Hrvatske. Hrvatska policija ne kontrolira
područje Široke Kule i nema pravi uvid u tamošnji slučaj o ubojstvu 24
osobe, koje također navodi Helsinki Watch. "Dokazi Vojno-medicinske
akademije iz Beograda su nepotpuni", drži Vekić, "pa bi taj slučaj trebalo
prepustiti neutralnoj komisiji". "Pakrački pak slučaj dogodio se u vrijeme
žestokih borbi u kojima je moguće da su mnogi izgubili živote", naveo je
Vekić, odbivši navode Helsinki Watcha o nacionalnom ekipiranju MUP-a,
ilustrirajući to brojčanim pokazateljima. Od polovice 1990. do polovice
ovog mjeseca MUP je napustilo 6.873 djelatnika, od kojih polovica
svojevoljno. Među njima je najviše Hrvata i to 1.500. Među onima koji su
otpušteni iz MUP-a, jer nisu zadovoljili čak je 9 posto Hrvata, a među
onima koji su odbili izvršiti zadatak, pa zbog toga otpušteni, 51 posto je
Srba. Među umirovljenima tek je neznatno više Srba od Hrvata. Ukupno,
među onima koji su napustili MUP ili su otpušteni Srba je 2.943, Hrvata
2.913, Jugoslavena 768 i ostalih 249. "Dakle", zaključio je Vekić,
"nikakve diskriminacije prema pripadnicima srpske nacionalnosti nije bilo".
"Cijenimo izvješće Helsinki Watcha, ali stječe se dojam da je u izvješću
prisutna doza velikosrpske propagande s netočnim i paušalnim ocjenama",
rekao je potpredsjednik Vlade Milan Ramljak. On se također ogradio i od,
kako je kazao, "blage optužbe da hrvatska Vlada ne poduzima sve za
eliminiranje negativnih pojava". "Hrvatske vlasti nisu krive što je došlo
do sukoba", rekao je Ramljak i dodao da je hrvatska Vlada nekoliko puta
pozivala Republiku Srbiju da se nastali sporovi pokušaju riješiti mirno i
bez sukoba. "Prvi put bilo je to u vrijeme napada na Plitvice, a drugi put
poslije zbivanja u Borovom Selu. No, od svega toga nije bilo puno
koristi", dodao je Ramljak. On je također naglasio da će hrvatska Vlada
učiniti sve da se osiguraju povoljni uvjeti za funkcioniranje pravne države
i najavio povlačenje pojedinih vladinih uredbi sa zakonskom snagom, a koje
se u praksi nisu koristile. On je također naglasio da će Vlada uputiti
zahtjev Saboru da ukine zakon, kojim je ovlastio Vladu da donosi uredbe.
"Negativne pojave prate ratne sukobe", rekao je zamjenik ministra obrane
Ivan Milas, "ali Hrvatskoj vojsci nikada nije naređeno da krši, naprotiv,
već da se pridržava odredbi ratnog prava."
Republički javni tužitelj Željko Olujić drži da je izvještaj Helsinki
Watcha sačinjen pod utjecajem jugodiplomacije i srpske propagande, no, da
ga "Hrvatska mora shvatiti kao dobru namjeru i ujedno kao mehanizam pravne
države".
Ministar informiranja Branko Salaj zauzeo se za ozbiljnost u razumijevanju
izvješća Helsinki Watcha i za primjenu europskih mjerila u pogledu zaštite
ljudskih prava na tlu Republike Hrvatske. U raspravi je član odbora Ivan
Medarac iz Siska predložio da predstavnici Helsinki Watcha što prije
posjete okupirana područja u Hrvatskoj, te da se saborskom odboru dostave
izvješća o stanju na svim područjima, koje kontroliraju hrvatske vlasti.
"Moramo shvatiti da pitanja ljudskih prava prestaju biti unutarnja stvar
bilo koje zemlje i ne smijemo dozvoliti usporedbu sa srpskim standardima,
jer Hrvatska teži svjetskim", rekao je Željko Mažar, osvrčući se na
izvješće Helsinki Watcha.
Sumirajući na koncu raspravu predsjednik odbora mr. Jurica je rekao kako
je u raspravi bila izražena rezerva na one navode u izvješću Helsinki
Watcha, koji nisu potkrepljeni s dovoljno podataka, ili se temelje na
izvorima informiranja, koji su neuvjerljivi ili čak neskloni Republici
Hrvatskoj. "Članovi odbora", rekao je mr. Jurica, "osuđuju tendenciju,
kojom se izjednačava agresor i žrtva što je suprotno demokratskom
ustrojstvu".
Zaključeno je također da odbor osuđuje i ograđuje se od svih slučajeva
kršenja ljudskih prava i podržava zaključke hrvatske Vlade, da se
počinitelji kazne, te da se što prije osiguraju uvjeti za funkcioniranje
demokratskih institucija pravne države i to u suradnji s nadležnim
ministarstvima.
Članovi odbora, rezimirao je Jurica, drže da je kršenje ljudskih prava od
strane neprijatelja na razini strategije, a hrvatske strane na razini
pojedinačnih ekscesa, što nikako ne treba izjednačavati. Ljudska su prava
najugroženija na okupiranim hrvatskim područjima, pa su stoga pozvane
međunarodne organizacije da dođu u Hrvatsku i osvjedoče se o svim
zbivanjima, a posebno o stanju u koncentracijskim logorima. Odbor je
posebno zatražio od nadležnih organa Republike Hrvatske da primjereno kazne
počinitelje krivičnih djela.
Zaključeno je da će Odbor za zaštitu ljudskih prava ubuduće još bolje
surađivati s Vladom i ministarstvima Republike Hrvatske, a podržan je i
prijedlog da taj saborski odbor i sam osnuje vlastiti oblik rada po uzoru
na Helsinki Watch.
(Hina) vk
261438 MET feb 92
Talijanska premijerka Meloni prisustvovat će Trumpovoj inauguraciji
Najava događaja - svijet - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - fotografije - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - kultura - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - sport - za subotu, 18. siječnja
Euroliga: Baskonia svladala Panathinaikos, pet koševa Šamanića
Ligue 1: Preokret i pobjeda Lillea protiv Nice
Premijera predstave "Pir malograđana" Gradskog kazališta "Zorin dom"
Reakcije stranaka na videosnimku ministra Dabre, traže ostavku