RAZGOVOR DELEGACIJA HRVATSKE I KANADE O UVJETIMA ZA USPOSTAVLJANJE DIPLOMATSKIH ODNOSA

DIPLOMATSKIH ODNOSA ZAGREB, 3. veljače (Hina) - O pretpostavkama za formalnu uspostavu punih diplomatskih odnosa između dviju država vođeni su službeni razgovori delegacija ministarstava vanjskih podlova Hrvatske i Kanade predvođeni Božidarom Gagrom, zamjenikom ministra inozemnih poslova Republike Hrvatske i Rodom Irwinom (Rod Irvin), generalnim direktorom Ureda za srednju i istočnu Europu pri kanadskom Ministarstvu vanjskih poslova. U razgovorima s hrvatske strane sudjelovali su još Mihael Montiljo, pomoćnik ministra inozemnih poslova i Ranko Vilović, načelnik u Sektoru za konzularne poslove, a s kanadske: Sam Hanson (Sem Henson), zamjenik direktora Odsjeka za poslove s UN i Pierre Guimond (Pjer Gumon) iz Ureda za srednju i istočnu Europu, a u pratnji Briana Caseya (Brajen Kejsi), savjetnika kanadske Ambasade u Beogradu, te Marija Zmajevića, počasnog konzula Kanade u Zagrebu i njegove zamjenice Mirjane Majerović-Vujnović. R. Irwin obavijestio je hrvatsku delegaciju da je nakon kanadskog priznanja Hrvatske, zadaća kanadske vanjskopolitičke delegacije da istraži mogućnosti i obavi konzultacije o formalnoj uspostavi diplomatskih odnosa između dvije zemlje. U ime delegacije pokazao je zanimanje za pitanja sukcesije, te postavio pitanje kakav će stav Hrvatska kao jedna od nasljednica Jugoslavije zauzeti glede ugovornih prava i obveza te zemlje ? Prema njegovim riječima, stav je Kanade da bi sporazumi i ugovori sklopljeni između Jugoslavije i Kanade morali vrijediti i dalje - barem privremeno. Govoreći o gospodarskim odnosima, R. Irwin se zanimao kako Hrvatska gleda na jugoslavenska financijska zaduženja u inozemstvu, jer je to pitanje "interesantno za sve zemlje zajmodavatelje bivše Jugoslavije". Domaćinima je prenio spremnost kanadske vlade da "podrži uključivanje Hrvatske u međunarodni gospodarski poredak". Kanadski je gost izvijestio o odluci Kanade da prizna hrvatske putovnice, mada će, kako je rekao, za posjet Kanadi hrvatski državljani i dalje morati imati vizu, uz napomenu da će biti oslobođeni plaćanja posebnih pristojbi. Zahvaljujući Kanadi na brzom priznanju, Božidar Gagro je obavijestio goste da su Republiku Hrvatsku, do sada, priznale 42 zemlje, ističući da bi za međunarodni položaj Hrvatske od "velike važnosti bilo priznanje Rusije i SAD". "Rusko priznanje razbilo bi i zadnje iluzije Jugoslavenske armije da može dobiti rat uz bilo čije vanjsko savezništvo", rekao je B. Gagro. Što se tiče SAD, "priznanje s te strane otvorilo bi Hrvatskoj put u UN". Glede ljudskih prava, i posebno prava manjina, B. Gagro je izjavio da će se Hrvatska u tom pogledu pridržavati svih relevantnih međunarodnopravnih normi, te uputio kanadske diplomate na ustavna rješenja i osobito Ustavni zakon o manjinama. B. Gagro je rekao da je "Hrvatska spremna proporcionalno preuzeti prava i obveze bivše države Jugoslavije". "To se", prema njemu, "odnosi i na otplaćivanje alikvotnog dijela zajedničkog duga". "Da nije rata i ratnih razaranja, Hrvatska ne bi imala problema s otplaćivanjem dugova", drži B. Gagro, no u situaciji u kojoj se nalazi "spremna je s vjerovnicima i međunarodnim financijskim institucijama dogovorno riješiti to pitanje". B. Gagro je istaknuo da oko 300.000 "dobro organiziranih Hrvata, koliko ih živi u Kanadi, traži uspostavljanje punih diplomatskih odnosa između dvije zemlje", informirajući kanadske diplomate o namjeri Hrvatske da otvori ambasadu u Torontu, a konzulat u Ottawi (Otava). S kanadskom delegacijom susreo se i ministar vanjskih poslova Zvonimir Šeparović, koji je glede stajališta hrvatske diplomacije o Vanceovom (Vens) planu rekao da Hrvatska daje punu podršku mirovnoj operaciji UN, "ali da neće akceptirati armijsku okupaciju dijelova hrvatskog tla". Dodao je, "kako je Hrvatska za proporcionalnu zastupljenost srpskog pučanstva u lokalnim organima vlasti i lokalnoj policiji, ali da nije za teroriste poput Martića". Šeparović je rekao kako hrvatska vlast mora zaštiti hrvatsko stanovništvo u tim područjima, mora vratiti oko 700.000 izbjeglica na njihova ognjišta. Govoreći o zbivanjima u BiH, Šeparović je rekao da je Hrvatska principijelno za očuvanje integriteta ove susjedne republike, ali da "militantna srpska politika" upućuje na posebnu brigu o Hrvatima, koji žive u BiH. "Mi čekamo rezultate referenduma u BiH", kaže Šeparović. Iznoseći hrvatske stavove o mogućim budućim odnosima sa Srbijom, on je odbacio bilo koji oblik zajednice, pa i konfederalan. "Rat je bio prestrašan da bi to bilo moguće", rekao je ministar Šeparović, dodajući da to ne isključuje gospodarsku, trgovačku i drugu suradnju. "Međutim, potrebno je prije toga ispuniti tri uvjeta: obostrano međunarodno priznanje, jamstvo glede nepovredivosti granica, te zaštitu manjinskih prava na obje strane", rekao je Šeparović. (Hina) vk 031214 MET feb 92