SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Epidemija kolere u Argentini Naslov: Kolera podriva zemlju mitova Podnaslov: Bijela zemlja Latinske Amerike toliko je slijepo vjerovala u svoju europeičnost da se rado nazivala "Europom u egzilu" - Stvarnost uviđa u trenutku kada joj voda dopire do grla Piše: Marcelo BRUSA, AFP BUENOS AIRES - Pojava kolere, bolesti siromaštva, primljena je u Argentini poput udarca mokrom krpom. Udarca koji ruši kulu od karata i mitova u zemlji koja već nekoliko desetljeća odriče prisustvo "rasizma" a rado samu sebe naziva, prema riječima slavnog Jorgea Luisa Borgesa "Europom u egzilu". Čak 134 slučajeva kolere, od kojih 9 smrtnih, srušilo je u samo tjedan dana pretenzije što ih je oduvijek podržavalo desetak vlada spremnih da barataju izrazima poput "Argentina sila", "Europska država Latinske Amerike", ili odnedavna "ulazak u Prvi svijet". Usporedo je epidemija, koja se dosad ograničila samo na nekoliko zajednica starosjedilaca na sjeveru zemlje, u prvi plan gurnula pitanje postojanja, ako ne baš rasizma, a o ono snažne diskriminacije prema plemenima Toba, Mataco, Chorote i Guarani koja životare bez vode, lijekova, struje ili obrazovanja. Njihov cacique (vođa) Larion Gimenez ne izražava nikakvu sumnju u ono što se desilo. "Zbog čega ne poduzimaju ništa? (...) Zašto smo mi samo Indijanci, i ništa drugo?", pita se on koji brine o sudbini zajednice primorane da trpi "izljev kanalizacije pod otvorenim nebom", otpadnih voda što dotječu iz bijelog grada Tartagala (50.000 stanovnika). Gimenez je načelnik malog gradića zvanog Sachapera, u kojemu nema niti električne struje niti pitke vode. U njem živi 400 osoba u svojim ranchos (straćara), sagrađenim od otpadaka drveta iz pilana i kartona. Međunaslov: Indijanci su dobri samo za glasovanje "Dolaze po nas helikopterom kada treba glasovati. No kada oni trebaju doći, ne šalju čak niti madrac za jadnog starčića od 90 godina, koji bolestan leži na životinjskoj koži", izjavljuje Gimenez. Izvjestitelji iz Buenos Airesa stigli su u pokrajinu Salta, 1.300 km od prijestolnice, kojom hara epidemija. Obznanili su da poljoprivrednici "pritišću" pokrajinsku vladu da spriječi širenje epidemije. Zapravo, vrlo "tradicionalističko" visoko društvo te pokrajine, u čijim se rukama nalaze velike kulture povrća i voća u području pogođenom epidemijom zabrinuto je jer vjeruje kako neće moći prodati svoju berbu. Gradonačelnik Tartagala, Jose Tarres, priznao je pred jednim novinarom kako će "gubici iznositi nekoliko milijuna dolara. Primili smo brzojave iz Buenos Airesa i Europe kojima poništavaju narudžbe graha. Nalazimo se pred slomom i to vam kažem ne kao gradonačelnik, već kao šef poduzeća i proizvođač". Jesus Villa, bivši pokrajinski zastupnik Radikalne građanske unije, glavne nacionalne snage oporbe, ocijenio je govoreći za list El Cronista Comercial kako "u Salti vlada elita, mi ostali, mi smo samo građani". Međunaslov: Poštedjeti Buenos Aires "To su oni koji su oduvijek vladali, u vrijeme radikalizma, peronizma ili Procesoua (ime je nastalo tijekom diktature od 1976. do 1983). Indijanci, to ih ne zanima. Ja sam "negrito" (naziv za Indijance) iz unutrašnjosti, taj isti prezir osjetio sam kod zastupnika moje vlastite stranke", kaže Villa. Ministar zdravlja i socijalne skrbi, Julio Cesar Araoz, osobno se u javnosti posipao pepelom, izjavivši kako je epidemija kolere u Argentini krivnja "čitavog društva čiji je pogled tijekom brojnih godina bio uprt u velike gradove". Unatrag godinu dana, ionako oskudna sanitarna služba pokrajine Salta zvonila je na uzbunu zbog konkretne opasnosti od kolere, ističući napose bijedne uvjete u kojima žive starosjedioci. Upitan o nedostatku preventivnih mjera, ministar se dajući izjavu za tisak ograničio na odgovor kako je argentinsko društvo "cinično te za marginalne skupine skrbi u onolikoj mjeri u kojoj strahuje da jednog dana epidemija ne zakuca i na vrata Buenos Airesa". (Hina) 111747 MET feb 92