IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 10. veljače (Hina) GLAS AMERIKE (VOA) - Chris Ianovsky javlja iz Moskve da je jučerašnji dan protekao u tom gradu u znaku demonstracija. Tisuće građana izašle su na ulice da prosvjeduju protiv vladine politike, dok su se drugi okupili da izraze potporu ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu. "Mnogi od sudionika bili su umirovljenici koji su izjavljivali da ih je vlada zanemarila", tvrdi izvjestitelj za prvu skupinu i dodaje da "iako mnogi od njih ne znaju kakvu bi vladu željeli, svi su pokazivali da ne žele sadašnju. (...) Neki od transparenata pozivali su na oslobađanje vođa neuspjelog puča u kolovozu i sadašnju vladu optuživali da je fašistička. Mnogi demonstranti nosili su transparente s nacionalističkim i antisemitskim parolama optužujući Židove i strance za probleme u kojima se našla Rusija", opisuje Ianovsky jučerašnje moskovske demonstracije te na kraju izvješća upozorava i na drugu skupinu demonstranata - pristaša vlade koji su izražavali potporu Jeljcinu i njegovoj politici, upozoravali na opasnost "pojave saveza između komunističkih snaga i snaga ekstremnog nacionalizma za koji kažu da je prijetnja mladoj ruskoj demokraciji". LA STAMPA (Italija) - Osvrćući se na zbivanja u Makedoniji list uvodno izvješćuje kako se srbo-savezna armija, odlučivši spriječiti odvajanje Makedonije od onoga što je ostalo u bivšoj Jugoslaviji, spremala blokirati glavni prometni čvor u najjužnijoj jugoslavenskoj republici. Uzbunu su digli neki makedonski dnevni listovi, pišući o vojnim jedinicama za posebnu namjenu, koje su stigle u Skopje sa zadatkom da onesposobe zračnu luku. Vojnici zaduženi za unutarnje osiguranje središnjih zgrada minirali su uzletišta kako bi odbili eventualni napad makedonske policije. Operacija je izvedena po nalogu Blagoja Adžića, koji je poslao u Skopje nekoliko svojih najpovjerljivijih oficira. Komentirajući napetost, što je narasla sa zahtjevom dužnosnika u Skopju za povlačenjem savezne vojske iz Makedonije, list primjećuje da to nije laka odluka za ovu republiku na krajnjem jugu Jugoslavije, koja je zemljopisno i gospodarstveno izolirana od Europe. To više što ju je Beograd uvijek smatrao svojim feudom. A za velikosrpske nacionaliste, Makedonija je oduvijek bila južna Srbija. LE MONDE (Francuska) - Dopisnica iz Beograda Florence Hartmann najavljuje početak "konferencije o BiH na kojoj će sudjelovati vođe svih triju stranaka na vlasti te skupštinska oporba" te ističe da će je nadgledati europski promatrači. Dopisnica zatim piše da je taj dogovor rezultat razgovora muslimanskih, hrvatskih i srpskih vođa BiH s lordom Carringtonaom. Europski se posrednik nada, naglašava dopisnica, da će predstavnici triju zajednica "postići politički kompromis i tako rješiti krizu koja bi se mogla pretvoriti u građanski rat". Izjavljujući kako je predložio neku vrstu mini mirovne konferencije na kojoj bi se trebalo raspravljati o neovisnosti i suverenosti BiH, lord Carrington je naglasio kako je važno da se prije referenduma uspostavi dijalog. Međutim, napominje dopisnica, "te razgovore odbacuju Srbi koji su najavili bojkot. Oni se oštro protive neovisnosti Bosne i zhtjevaju pripajanje Srbiji, predlažući podjelu teritorija po etničkom načelu". U nastavku Florence Hartmann ističe da je predsjednik BiH pred lordom Carringtonom potvrdio da će "novi ustav poslije neovisnosti jamčiti potpunu jednakost za sva tri konstitutivna naroda" i tako "odgovorio na zabrinutost Srba i nekih Hrvata koji se boje da će u neovisnoj Bosni postati nacionalne manjine". Osim toga, Alija Izetbegović je zatražio da referendum nadziru međunarodni promatrači. (Hina) do 100511 MET feb 92