SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Britanski stručnjaci odobrili liječenje genima Naslov: Terapija genima liječi nasljedne bolesti Podnaslov: Zdravi gen umjesto bolesnog - Liječenje genima nalik je transplantaciji oboljelih organa - Prevladan strah od "genetičkog inženjeringa" Piše: Catherine ARNST, Reuter LONDON - Uporaba gena pri liječenju nasljednih bolesti dobila je prošlog tjedna povoljnu ocjenu britanskih stručnjaka što će znanstvenicima omogućiti mijenjanje aspekata ljudskog nasljeđa. Njihovo izvješće krči put liječnicima koji će moći u laboratoriju izmijeniti neke defektne gene u organizmu bolesnika - a da se pritom ne pobuđuju strahovi od mogućeg "genetskog inženjeringa". Komitet stručnjaka pod okriljem vlade drži kako je takav postupak etički prihvatljiv, uz uvjet da liječnici ne pokušavaju mijenjati ili poboljšavati normalne ljudske osobine. Dugo očekivano izvješće Komiteta tek je prvi korak koji će britanskim liječnicima omogućiti korištenje radikalno novog pristupa pri liječenju više od 4.000 nasljednih bolesti a koje uzrokuju defektni geni. Svako 100-to dijete rađa se s genetskim poremećajem koje izaziva tako ozbiljna oboljenja kao što su cistične fibroze, neke vrste anemija, distrofiju mišića, Tay-Sachsovu bolest i hemofiliju. Međunaslov: Zdravi gen umjesto bolesnog Liječnici u SAD već vrše eksperimente transplantirajući zdravi gen umjesto bolesnog. No proces je sporo napredovao u Europi gdje je sumnjičavost prema genetskim istraživanjima veća no u SAD, djelomično i uslijed uspomena na zastrašujuće eugeničke eksperimente što su ih nacisti provodili u koncentracionim logorima, ocjenjuju medicinski stručnjaci. Pa ipak Komitet zabranjuje bilo kakve tehnike kojima bi se diralo u nasljeđe, drugim riječima zahvate kojima bi se mijenjao genetski sastav spermija ili jajašca u nastojanju da se potpuno ukloni genetsko oboljenje. "Odveć je veliko naše neznanje u tom području da bismo mogli ocijeniti nosi li to kakvu opasnost za buduće generacije", kaže se u izvješću. U njemu se terapija genima provedena na pojedincima uspoređuje s transplantacijom organa. Time se ne postavljaju nikakva dodatna etička pitanja. Međutim, kako se radi o sasvim novoj vrsti liječenja, ono se mora smatrati istraživanjem. Međunaslov: Clevelendski slučaj U rujnu 1990. prva uspješna primjena terapije genima izvedena je na četverogodišnjoj djevojčici iz Clevelanda, koja je bolovala od genetskog poremećaja uslijed čega je čitav njezin imunološki sustav bio potpuno nedjelotvoran. Većina djece koja boluju od takove bolesti umire još kao novorođenčad ili pak žive u plastičnom balonu koji ih štiti od bakterija i virusa. No nakon što je mjesecima primala stanice sa zdravim genom, djevojčica je počela živjeti normalan život. Vlada SAD otad je odobrila dva klinička pokušaja terapije genima u liječenju određenih tipova raka. Liječnici vjeruju da se u tom tretmanu kriju ogromni potencijali, a povećava se mogućnost razvijanja cjepiva za neke vrste raka i za lijekove koji se baziraju na genima. Njima bi se organizam pacijenta programirao da sam proizvodi više prirodnog djelotvornog sredstva koje mu nedostaje. (Hina)dd 211628 MET jan 92