KONFERENCIJA ZA TISAK MILANA KUČANA I DIMITRIJA RUPELA

LJUBLJANA, 10. siječnja (Hina) - "Konferencija o Jugoslaviji prilagođava se realnostima, koje su se dogodile u njoj i u vezi s njom", rekao je na današnjoj tiskovnoj konferenciji, ocjenjujući jučerašnji plenarni sastanak u Bruxellesu, predsjednik Predsjedništva Slovenije Milan Kučan. On je rekao da je realnost sadašnjega primirja u Hrvatskoj velika, te dodao: "Anđeli rata postali su anđeli mira." Očito je da će konferencija nastaviti rad poslije 15. siječnja na temelju novih činjenica, odnosno da će neke republike nastaviti rad na njoj kao suverene i nezavisne države, rekao je Kučan, što bi po njegovoj ocjeni moglo dati konferenciji nove protežnice. Milošević je na konferenciji iznio stajalište da nema teritorijalnih težnji Srbije prema Hrvatskoj, te da je Srbija zadovoljna kriterijem koji će primjenjivati Badinterova komisija u vezi sa zaštitom manjina, istaknuo je Kučan. Zločinačkim rušenjem helikoptera EZ-a i smjenom Kadijevića u armijskom se vrhu, prema Kučanovoj ocjeni, nastavljaju procesi koji pokazuju da nad armijom nema civilne kontrole. Slovenija će i dalje ostati u mirovnom procesu i nazočna na mirovnoj konferenciji, pri čemu Kučan drži da je temelj za rješenje političkih odnosa među republikama Carringtonov generalni sporazum, koji daje legitimnost svim opcijama povezivanja. Poslije 15. siječnja, kada Slovenija postigne priznanje, bit će stvoren i formalni uvjet za rad komisije za sukcesiju bivše Jugoslavije. Nastavljajući rezimirati slovenske stavove u Bruxellesu, Kučan je rekao da su Slovenci predložili uvedbu privremene zabrane raspolaganja imovinom bivše Jugoslavije, osobito deviznim rezervama, kojima se armija koristi za kupnju oružja, čime se jača ratna, a ne mirovna opcija. Kučan je izjavio da je Carrington prihvatio slovenski prijedlog da počne raditi komisija za pitanja pravnog sljedništva i da se razmatra pitanje embarga na saveznu imovinu, te da je odlučno odbacio Miloševićeve primjedbe da konferencija nadilazi svoje kompetencije, i njegovu sugestiju da bi raspravu o Jugoslaviji trebalo prebaciti u Ujedinjene narode. Kučan je izjavio da je u Bruxellesu postigao dogovor s dr. Franjom Tuđmanom i Kirom Gligorovom da na svojim press-konferencijama obavijeste javnost o međusobnoj uspostavi diplomatskih odnosa. "Slovenija je", kako je rekao Kučan, "Hrvatsku već priznala i obavljene su sve pripreme za uspostavu diplomatskih odnosa na razini ambasada, a već u ponedjeljak bit će dan prijedlog da Skupština Slovenije odluči i o priznanju Republike Makedonije". Govoreći o svom jučerašnjem posjetu Madridu, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel rekao je da je došlo do promjena u stajalištima Španjolske, koja je prije bila rezervirana u vezi s priznanjem Slovenije, te da je s ministrom vanjskih poslova Ordonisom imao prijateljski razgovor i međusobno informiranje, pri čemu je Španjolce posebno zanimalo pitanje priznanja Bosne i Hercegovine i Makedonije. "Složili smo se da je priznanje Bosne i Hercegovine nužno i da bi to moglo biti rješenje, odnosno odlučujući faktor za otklanjanje mogućih neprijateljstava u Bosni i Hercegovini", rekao je Rupel. Prema njegovim riječima Ordonis je rekao da nitko u Europskoj zajednici nije dvojio glede priznanja Slovenije, te da je to, kako je Rupel interpretirao njegove riječi, "samo pitanje sati", i da mu je Ordonis praktično čestitao na priznanju. Osim toga, španjolski ministar vanjskih poslova već ovog mjeseca posjetit će Ljubljanu u vezi s uspostavom diplomatskih odnosa. Rupel je naveo da će na "kritični dan" - 15. siječnja - biti u posjetu Rimu, gdje će s De Michelisom "razmijeniti neke službene dokumente", te dovršiti posao na pitanju rješavanja problematike talijanske manjine u Sloveniji i slovenske u Italiji. Slovenija drži da bi trebalo biti riječi o jednom dokumentu, koji bi sadržavao standarde zaštite manjina, te više inzistira na obostranosti rješavanja problema manjina s obje strane granice, rekao je on. Na upit da li će se kandidirati na predsjedničkim izborima Kučan je odgovorio da će u slučaju nastavljanja podjela i socijalnih problema uložiti svoje ime kako bi se politička situacija rješavala. Odgovarajući na pitanje hoće li Grčka ostati izolirana u svom inzistiranju da ne prizna Makedoniju pod sadašnjim imenom, Rupel je rekao da će otpora biti i dalje, ali da mu je Ordonis rekao da je taj argument prilično čudan za (ne)priznanje neke države. Na pitanje o priznanju Crne Gore i Srbije, Kučan je odgovorio da nema zapreka da ih Slovenija prizna ako izraze tu želju. (Hina) zg 101358 MET jan 92