KUČAN I RUPEL O PRIZNANJU SLOVENIJE I HRVATSKE

LJUBLJANA, 13. prosinca (Hina) - "I u našem bi interesu bilo da međunarodna zajednica prizna sve republike koje za međunarodno priznanje ispunjaju uvjete. Mi svoje priznanje ne možemo i ne želimo realizirati na štetu Republike Hrvatske. Slovenija i Hrvatska su dvije države i dva samostalna subjekta", rekao je danas na sjednici skupštinske Komisije za međunarodne odnose predsjednik Predsjedništva Republike Slovenije Milan Kučan. Kučan je, među ostalim, naglasio da priznanje Slovenija očekuje kao svoje pravo jer je ispunila sve uvjete za to, a da za priznanje nije molila. Govoreći o posljednjem haškom sastanku predsjednika jugoslavenskih republika, Kučan je upozorio da je lord Carrington u skladu s mišljenjem Arbitražne komisije izrazio stajalište da će se konferencija ubuduće baviti pitanjem nasljednih prava Jugoslavije na republike kao subjekte, što znači da nije prihvaćen zahtjev Srbije da se republike koje su inzistirale na samoodređenju i razdruživanju tretiraju kao secesionisti, a Srbija i Crna Gora kao pravni nasljednici Jugoslavije. "U sadašnjoj situaciji kad Hrvatska i Slovenija nisu priznate, Srbija se ponaša kao subjekt međunarodnog prava, a njihovim priznanjem će se situacija okrenuti. Svijet će sadašnji rat početi tretirati kao rat dviju država, a onda će se Srbija i Crna Gora morati početi boriti za svoje priznanje. To će međunarodna zajednica vjerojatno uvjetovati svršetkom rata, povlačenjem srpske vojske s nesrpskih područja, priznanjem prava manjina u Srbiji kao što je učinila Hrvatska. Time se problem vraća na početak i na razbijanje Jugoslavije od Srbije ukidanjem pokrajina kao konstitutivnih dijelova federacije bez pristanka ostalih republika", dodao je Kučan. Kučan se suprotstavio navodima iz De Cuellarova pisma Van den Broeku o tome da bi priznanje republika pojačalo krizu i rat, upozorivši da dosadašnja nastojanja EZ nisu omogućila mir te da se De Cuellarovi stavovi doimlju kao Miloševićevi citati ili navodi iz Karadžićeva pisma Kučanu i predsjedniku Skupštine Bučaru koji, kako je rekao, izražavaju "srpsku logiku zastrašivanja ratom". Kučan je upozorio skupštinsku Komisiju da se u skladu s Carringtonovim stajalištima u Sloveniji formira grupa stručnjaka za međunarodno pravo i financije, koja bi pripremila polazište za pregovore o sukcesiji po bečkim konvencijama. Podržavši zamisao da na mjesto predsjednika slovenskog ureda u Bonnu bude izabran dosadašnji jugoslavenski ambasador u Njemačkoj Boris Frlec, Kučan je također upozorio na važnost predsjednika ureda, budućeg ambasadora, u Bruxellesu u sjedištu EZ-a. Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel je na pitanje o strategiji Slovenije prema priznanju "u paketu" s Hrvatskom rekao kako pretpostavlja da će većina država koje će idućeg tjedna priznati Sloveniju, priznati i Hrvatsku, da međunarodna javnost, unatoč razlikama, ta dva slučaja shvaća na isti način, te da je Hrvatska sada glavna međunarodna poluga za rješavanje "jugoslavenskog čvora". Rupel je dodao da Slovenija ipak mora promicati svoju posebnost i da "hrvatski problem Sloveniju vrlo opterećuje, o čemu se s Hrvatskom opet mora otvoreno razgovarati i upozoriti je na te probleme". U vezi s najnovijom stranačkom aferom u vladi zbog Peterlea - Rupela i izjave predsjednika Vlade da će svrgnuti Rupela, članovi Komisije su zaključili da podržavaju Rupela i povoljno ocjenjuju njegov rad te da "nema razloga za njegovo svrgavanje". Istodobno pozivaju vladu da se mogućim promjenama ne ugroze vanjskopolitički probici Republike Slovenije". Komisija je također prihvatila nacrte državnih sporazuma o gospodarskoj suradnji s Albanijom i Bugarskom te odlučila da će na idućoj sjednici raspravljati o Vanceovu izvješću de Cuellaru. Za ponudu Slovenije UN o logističkoj pomoći plavim kacigama u Jugoslaviji rečeno je da trenutačno nije aktualna te se o tomu nije ni raspravljalo. (Hina) mć 131238 MET dec 91