SERVIS POSEBNIH NASLOVA BALTIK LITVA

Nadnaslov:Litvansko gospodarstvo godinu i pol po sticanju neovisnosti Naslov: Litva - ponovo industrijska sila Baltika? Podnaslov:To je jedina zemlja bivšeg SSSR-a koja ima potpuni stabilizacijski program usklađen s MMF-om, koji se, uz stabilnu monetu i strogu monetarnu politiku, uspješno provodi. Problem čini zaostajanje s pretvorbom državnih tvornica i poduzeća. Piše: Janet GUTTSMAN, Reuter RIGA - Marika, dužnosnica u uredu velike tvornice u Rigi nije dobila plaću od prosinca. Njezin suprug, vozač kamiona zaposlen u državnom poduzeću, izdržava obitelj radeći u "fušu" po završetku radnog dana. No Marika ne želi da Litva stane s provođenjem gospodarskih reformi koje su njezinu obitelj dovele u ovakvu situaciju. Ona optužuje konzervativnu rusku upravu svoje tvrtke zbog nesposobnosti da se prilagodi. Mišljenja je da će se situacija uskoro poboljšati. Marikin optimizam dijele i dužnosnici litvanske vlade ocjenjujući situaciju u toj baltičkoj državi osamnaest mjeseci nakon što je okončana pedesetogodišnja vladavina Moskve i ponovno stečena neovisnost. "Vjerujem da postoji želja da se nastavi s reformama", kaže Aivars Kreituss, bivši privrednik koji je početkom godine postao ministrom zaduženim za gospodarske reforme. "Ljudi se sjećaju kako je ovdje bilo prije pedeset godina kada je životni standard bio veći nego u Finskoj i kada su Finci ovamo dolazili u potrazi za poslom". No neki političari ipak potvrđuju da se sa provedbom reformi malo zastalo u očekivanju općih izbora koji će se održati 5. lipnja. Litvanci, koji jedini imaju pravo glasa, sačinjavaju samo 53 posto stanovništva, dok je velik broj Rusa obeshrabren oštrim kriterijima za dobivanje državljanstva od kojih je jedan i polaganje ispita iz poznavanja litvanskog jezika. Veliki broj industrijskih radnika čine Rusi, Ukrajinci i pripadnici drugih nelitvanskih skupina. Većina članova uprave su Rusi. Litvanska neovisnost u znaku je pokušaja prelaska na kapitalistički sustav uništen za vrijeme sovjetske vladavine, ponovnog oživljavanja poljoprivrede, slobodnog određivanja cijena kao i postupnog nastojanja da se rublja zamijeni novom monetom nazvanom - lat. Industrijska je proizvodnja prošle godine pala za 30 posto, dok je inflacija smanjena na gotovo dva posto mjesečno obzirom da se centralna banka odlučila za oštriju monetarnu politiku. Međunaslov: Problemi - nezaposlenost i zaostajanje s pretvorbom Litvanska rublja, prijelazna moneta puštena u opticaj prošlog srpnja kada je vrijedila isto koliko i ruska rublja, danas vrijedi 4.5 puta više. Prve banknote i kovanice lata puštene su u opticaj početkom ovog mjeseca no još nisu sasvim zamijenile litvansku rublju. "Primijenili su stabilizacijski program i čini se da su strahovito napredovali", izjavljuje predstavnica Međunarodnog monetarnog fonda u Rigi Esther Suss. "To je prva zemlja (pripadnica bivšeg SSSR-a) koja ima potpuni stabilizacijski program usklađen s MMF-om i on se do sada provodi upravo onako kako je predviđeno. Litvanski je rubalj bio stabilan a sada još dobiva na snazi. Provodi se oštra monetarna politika". No dok ekonomisti ocjenjuju da se nagli pad industrijske proizvodnje počinje polako popravljati, žale se na činjenicu da Litva nije ni otpočela s pretvorbom golemih industrijskih poduzeća nastalih u vrijeme sovjetske vladavine. Nezaposlenost je rasprostranjena, a ekonomisti su mišljenja da tvornice i dalje drže djelatnike zavedene u svojim knjigama jer ne mogu sebi dopustiti luksuz da im isplaćuju potporu za pet mjeseci čekanja kod kuće. "Proces oslobađanja od tereta naslijeđenog od bivšeg Sovjetskog Saveza presporo se odvija", smatra jedan zapadni diplomat. "Još nisu počeli s pretvorbom velikih državnih tvornica. Stari su šefovi još uvijek na mjestima, brinući se ni za šta drugo nego samo za svoje vlastite interese". Kreituss kaže da Litva uskoro namjerava privatizirati 500 od 1.286 velikih i srednjih državnih poduzeća, no priznaje da ih je do sada prodano samo 20. Za sovjetske vladavine, Litva je bila industrijska sila baltičkog područja, proizvodeći vlakove, tramvaje i tehničke proizvode za civilnu i vojnu uporabu. No tvornice su snažno pogođene kidanjem gospodarskih veza do kojeg je došlo raspadom Sovjetskog Saveza. Gorivo plaćaju po svjetskim cijenama, a svoje proizvode teško prodaju. "Našli smo se u situaciji da su naše cijene više-manje odgovarajuće onima na zapadu, no kvaliteta proizvoda nije toliko dobra",izjavljuje drugi diplomat. No on tvrdi da Litva ima još mnogo potencijala. "Prednost Litve njezin je položaj koji od nje čini vezu između istoka i zapada, njezina politička i gospodarska stabilnost, raznovrsna industrija kao i kvalificirana radna snaga. No plaće su joj na istoj razini kao u Sri Lanki". (Hina) br 122340 MET apr 93