SERVIS POSEBNIH NASLOVA OKOLIŠ GREENPEACE

Nadnaslov: Organizacija za zaštitu okoliša objavila svoj slijedeći cilj Naslov: Greenpeace: Budućnost bez nafte Podnaslov: "Nuklearni pokusi bili su problem za prvih dvadeset godina djelovanja Greenpeacea, dok će drugih dvadeset to sigurno biti nafta", izjavljuje izvršni direktor poznate svjetske organizacije Piše: Patricia REANEY, Reuter LONDON - Organizacija Greenpeace, kojoj kontroverznost nije strana, i ovaj će put zasigurno uznemiriti duhove svojim nanovijim ciljem - postupno sasvim ukinuti upotrebu nafte. Više od jednog desetljeća ova međunarodna skupina za okoliš protestirala je protiv nuklearnih pokusa u Pacifiku i to sve dok Francuska nije konačno promijenila svoju politiku nakon što je priznala da je 1985. godine u zrak digla Greenpeaceov admiralski brod, Rainbow Warrior. Iako su im govorili da je "to sasvim nerealno", skupina je 1991. godine pripomogla sklapanju sporazuma o zabrani miniranja u Antarktiku za najmanje pedeset godina. "Sada govorimo o budućnosti bez nafte umjesto da se samo bavimo problemom globalnog zagrijavanja", izjavljuje Australac Paul Gilding, novi izvršni direktor Greenpeace Internationala. "Nuklearni pokusi bili su problem prvih dvadeset godina djelovanja Greenpeacea a mislim da će slijedećih dvadeset to biti nafta". Gilding spremno priznaje da ukidanje upotrebe nafte neće ići lako te da će se Greenpeace naći u areni u kojoj će morati proći kroz mnoge teške bitke. "Nećemo prihvatiti drugorazredna rješenja. Postavili smo sebi visoke ciljeve i dokazali da možemo biti veoma uspješni. Nitko nije vjerovao da će Francuzi prestati sa nuklearnim pokusima". Greenpeace smatra da je postupno ukidanje upotrebe nafte i ostalih fosilnih goriva, kao što su ugljen i prirodni plin, potrebno jer oni pospješuju globalno zagrijavanje i kisele kiše dok prolijevanje nafte uništava okoliš. Međunaslov: Energija bez nafte gospodarski izvediva U studiji vođenoj pod nadzorom Greenpeacea i nazvanoj "Energija bez nafte" stoji da su druge opcije već dostupne te da takav prijelaz na druge vrste energenata ne bi imao nepovoljan odraz na gospodarstvo. "Tehnički i gospodarski moguće je prepoloviti sadašnju potrošnju nafte u slijedećih četrdeset godina", stoji u izviješću, u kojem se također navodi da bi se upotreba nafte i drugih fosilnih goriva mogla u slijedećem stoljeću sasvim ukinuti. Studija se zalaže za poboljšanje glede energetske djelotvornosti, osobito na području transporta i energetike te zamjeni nafte s gorivima biološkog podrijetla, dobivenih iz poljoprivrednih izvora kao što su biljke i vodik te energetskim izvorima kao što je sunčeva energija i energija vjetra. Izvješće preporučuje vladama da subvencioniraju javni prijevoz, da se za vozila uvedu novi i oštriji standardi kako bi se djelotvornije trošilo gorivo te da porezi za zagađivanje fosilnim i ostalim gorivima budu u skladu sa troškovima nastalim izlijevanjem nafte i zagađenjem. "Ukoliko javnost želi stati na kraj neprestanim tragičnim događajima kao što je izlijevanje nafte oko Shetlandskog otočja te spriječiti klimatsku katastrofu, sada postoje jasne mogućnosti izbora", dodaje se u izviješću. Leo Drollas, glavni ekonomist Centra za globalne energetske studije, nezavisne skupine koju je oformio bivši ministar za naftu Saudijske Arabije Šeikh Ahmed Zaki Yamani, ocjenjuje Greenpeaceovu namjeru da postupno ukine upotreba nafte neizvedivom i smiješnom. "Da bi se postiglo ono što oni žele valjalo bi sasvim promijeniti način života", izjavio je. Mehdi Varzi, analitičar za naftna pitanja kod brokera Kleinwort Benson također je sumnjičav. On predviđa da će se u slijedećem desetljeću potražnja za naftom povećati a nikako smanjiti. "Potražnja za naftom je u porastu. Ljudi su je navikli koristiti i vezani su za udobnost koju im ona pruža. Nafta je zgodan izvor energije". Međunaslov: Zalazak naftne industrije - pitanje vremena Gilding i Utta Bellion, novoimenovana predsjedateljica odbora Greenpeace Internationale, tvrde da budućnost bez nafte nije samo poželjna već i neophodna. "Smatra se da je nafta neophodna, no ona to nije obzirom da energija našoj planeti dolazi od sunca", izjavila je Bellionova, njemačka znanstvenica. Greenpeace već dugo godina nadgleda izlijevanje nafte te mjesta na kojima se traži nafta kao i naftne bušotine. On razmatra dugoročni koncept koji se zasniva na gradovima bez automobila i automobilima bez nafte te pokušava naftne kompanije uvjeriti da promijene svoju politiku. U Australiji ova skupina pažnju usmjerava na smog ne bi li tako privukla pozornost javnosti na problem nafte, dok u Velikoj Britaniji ističe štetnost slučaja na Shetlandskom otočju po okoliš. "Način vođenja kampanje ovisi o mjestu gdje se ona sprovodi, no cilj je uvijek ukidanje upotrebe nafte", tumači Gilding. Sedamdesetih godina Greenpeace je izrastao iz skupine demonstranata u međunarodnu snagu koja danas broji pet milijuna članova, ima urede u trideset zemalja i operativni proračun od 150 milijuna dolara. I dalje vodi kampanje koje u nepriliku dovode vlade i tvrtke. "Naftna industrija je na zalasku. Sa njom se ne može nastaviti zbog globalnog zagrijavanja. Bilo koji naučnik koji logično razmišlja, koji se ne povodi isključivo za zaradom, reći će da se sa upotrebom nafte i fosilnim gorivom mora prestati", navodi Gilding. "Ljudi se spore oko vremenskog razdoblja ukidanja upotrebe nafte; hoće li to biti za 20, 30 ili 40 godina no sasvim je jasno da ugljični dioksid više ne možemo ispuštati u zrak". (Hina) br 122058 MET apr 93