SLOVENIJA: RASPRAVE O MJERAMA GOSPODARSKE POLITIKE

LJUBLJANA, 9. travnja (Hina) - U Sloveniji se i dalje nastavlja stagnacija proizvodnje a istodobno se smanjuje i izvoz. Uz to, sve su veće razlike u pogledima na prioritete u tekućoj ekonomskoj politici. Dok vlada i tzv. "monetaristička skupina", na čelu s Bankom Slovenije zagovaraju politiku stabilnosti tolara i zadržavanja inflacije, koja bi se mogla, prema njihovu mišljenju, pretvoriti u hiperinflaciju, Gospodarska komora Slovenije zagovara ofanzivniju ekonomsku politiku, koja bi poslije pada gospodarskih aktivnosti, ipak, omogućila oživljavanje slovenskog gospodarstva. Ima i onih koji smatraju da bi i po cijenu nešto veće inflacije, valjalo brzo uspostaviti politiku poticanja veće proizvodnje. Jedan od najpoznatijih slovenskih ekonomista Veljko Bole upozorava, međutim, da je za Sloveniju sada najznačajnije restrukturiranje gospodarstva a ne njegov rast. Proizvodnja u Sloveniji u prva dva mjeseca ove godine bila je 38,3 posto niža od prosjeka 1985. i 30 posto niža nego u 1990. godini. U veljači su pogoršana kretanja uvoza i izvoza. Vrijednost slovenskog izvoza iznosila je 450 milijuna dolara, što predstavlja 78,3 posto izvoza u prošlogodišnjoj veljači. Uvoz u Sloveniju iznosio je 470 milijuna dolara, što je 1,2 posto više nego u veljači prošle godine. Ekonomisti i političari, koji se zauzimaju za nastavak politike zadržavanja inflacije, upozoravaju da slovenska inflacija sada iznosi između 20 i 30 posto na godinu, što je, prema njihovu mišljenju, za europske prilike, još uvijek relativno visoko. Oni upozoravaju da bi se proizvodnja mogla povećavati jedino kao rezultat smanjivanja proizvodnih troškova i troškova države. A upravo troškovi države, prema prijedlogu proračuna za ovu godinu, i dalje se povećavaju. Dok je 1991. za proračunsku i za javnu potrošnju prosječno izdvajano 12.000 njemačkih maraka po zaposlenom, ove godine se za to predviđa 18.000 maraka po zaposlenom. (Hina) ds 091326 MET apr 93