HRVATSKE DEVIZNE REZERVE DOSEGNULE 860 MILIJUNA DOLARA

ZAGREB, 2. travnja (Hina) - Ukupne devizne rezerve Republike Hrvatske trenutno iznose oko 860 milijuna US dolara, od čega je u Narodnoj banci Hrvatske više od 270 milijuna, a ostalo u poslovnim bankama. To je značajan uspjeh s obzirom da su još prije nepune godine dana devizne rezerve u NBH bile svega 8 milijuna dolara, a u poslovnim bankama oko 180 milijuna USD. Takvim povećanjem deviznih rezervi, koje treba i udvostručiti, stvorene su pretpostavke za započinjanja hrvatskog gospodarskog preporoda i odlučne borbe protiv inflacije, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare guverner Narodne banke Hrvatske dr. Pero Jurković, govoreći o ostvarivanju monetarne politike u prošloj i projekcijama za ovu godinu. Uz projiciranu restriktivnu monetarnu politiku središnje banke, koju moraju pratiti ostale mjere gospodarske politike, krajem prvog polugodišta ove godine stopa inflacije bila bi znatno manja nego danas, a do kraja godine uz takvu bi se politiku morali približiti cilju svođenja inflacije na jednocifrenu brojku, ustvrdio je dr. Jurković. Guverner NBH i njegovi suradnici ocjenili su da je monetarna politika NBH nastojala i u dobroj mjeri uspjevala biti "kočničar" inflacije, premda je zbog praćenja gospodarske aktivnosti bila ekspanzivnija od projicirane, ali da nipošto nije bila glavni generator rasta cijena, iako u tome ipak ima određenog udjela. To su potkrijepili podacima o prošlogodišnjem rastu cijena za 938 posto, dok su krediti NBH zabilježili rast od 256 posto, a novčana masa povećana je 497 posto, za koliko je povećana i masa plaća, dok su svi ostali agregati pratili rast cijena. Pritom su upozorili na činjenicu da je čak tri četvrtine emisije novca u sferi tzv. "sive emisije", a tek četvrtina u domeni NBH. I u prvom tromjesečju ove godine monetarna politika pratila je kretanje gospodarstva. Napominjući kako je u prvom tromjesečju novčana masa porasla za 37 posto, naspram planiranih 19 posto, Jurković je ukazao da je inflacija u istom razdoblju bila veća od sto posto, odnosno 28 posto mjesečno. Pritom Jurković naglašava da je većina primarne emisije ostvarena po osnovi deviznih transakcija, te da su po prvi puta ukinuti selektivni oblici kreditiranja, kao npr. kreditiranje poljoprivrede. U oba slučaja, drži Jurković, radi se o pozitivnim kretanjima, dodajući da je Hrvatska pod "stalnim pritiskom" međunarodnih financijskih institucija da se ukinu selektivni krediti, dok su devizne transakcije bile svjesna politika NBH, kako bi se stvorile devizne rezerve. Ističući da je borba protiv inflacije glavno pitanje preporoda hrvatskog gospodarstva, Jurković je naglasio da se ona ne može voditi samo monetarnom politikom, već mora biti potpomognuta i drugim mjerama. Smanjenje inflacije ne može se postići bez ukidanja financijske nediscipline, onemogućavanja sive emisije i trošenja preko mogućnosti. Na jučerašnjoj sjednici Savjeta NBH na kojoj je donesena i projekcija monetarne politike za iduće tromjesečje, Savjet se, dodao je Jurković, odlučio za restriktivnu monetarnu politiku. Nastavit će se s neselektivnim kreditiranjem, ali s obzirom da poljoprivreda ne može preko noći stvoriti vlastita obrtna sredstva, u određivanju opće kvote zaduženja poslovnih banaka kod NBH uvažit će se i prošlogodišnja ulaganja banaka u poljoprivredu. Projekcija, nastavio je Jurković, predviđa i druge kvalitetne promjene, kao što su jedinstven oblik formiranja obvezatne rezerve, te nastavak politike kreditiranja učinkovite proizvodnje. Projekcijom je predviđen rast novčane ponude za 70-tak posto, a ukupna masa novca iznosila bi 230 milijardi HRD, od čega bi 130 milijardi bilo po osnovi deviznih transakcija, dok bi sto milijardi HRD bila kreditna aktivnost NBH. Savjet je razmatrao i platno-bilančnu politiku, te zaključio da Hrvatska ostaje uredan platiša dugova prema inozemstvu, a posebno će se nastojati servisirati obveze po dugovima nakon 1982., koji iznose 90-tak milijuna US dolara, jer su to krediti koji se ne mogu reprogramirati. Na upit kakva je trenutno pregovaračka pozicija Hrvatske prema MMF-u i drugim svjetskim financijskim institucijama, posebno sa Svjetskom bankom guverener NBH je ocijenio da je ta pozicija dobra, a takva je i njihova ocjena hrvatskog stabilizacijskog programa, te da se do kraja ljeta može očekivati nekoliko stotina milijuna US dolara zajmova. (Hina) ds 021243 MET apr 93