HRVATSKOM PUSTOŠI KATASTROFALNA SUŠA, ALI STRUČNJACI UPOZORAVAJU: ČUVAJTE SE POPLAVA!

ČUVAJTE SE POPLAVA! ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Kišni vikend prekinuo je katastrofalnu sušu. Prodor vlažnog zraka donio je u središnjoj Hrvatskoj i Gorskom kotaru 15 do 20 milimetara oborina na četvorni metar, u Slavoniji mršavih pet, a u Dalmaciji 5 do 10 milimetara. Najviše oborina palo je na otocima, osobito na Komiži - 24 milimetra na četvorni metar. Po ocjeni stručnjaka oborine nisu bitno ublažile oskudicu vode na tlu, ali prognoze ipak najavljuju češće kiše. Službujući meteorolog-sinoptičar Državnog hidrometeorološkog zavoda Dražen Glasnović predviđa za ovaj tjedan tri prodora vlažnog zraka u naše krajeve, ali ni jedan od njih ne bi trebao donijeti obilnije oborine. Prirodna nepogoda, suša, koja je zahvatila u prva tri mjeseca ove godine ne samo Hrvatsku, nego i cijelu Južnu i Srednju Europu, neće se time bitno suzbiti. Slaba je utjeha što je za dva dana na Komiži palo pet puta više kiše nego u Splitu za cijelo dosadašnje razdoblje 1993. Direktor Prognostičkog sektora Zavoda mr. Milan Sijerković podastire podatak da je za to vrijeme u Zagrebu pala tek desetina uobičajenih oborina, a u Pazinu jedva četiri posto! Podaci govore u prilog sušama koje se javljaju jedanput u više stoljeća. Untoč katastrofalnim posljedicama čini se da javnost i nije toliko zaokupljena sušom. "Suša kao izvanredna pojava nije spektakularna poput poplave koja je naličje vodene katastrofe", tumači stručnjak za hidrologiju Zavoda mr. Dušan Trninić. On upozorava da ne smijemo ublaživati opasnosti i štete od suše glede dobara koja je "voda odnijela". Neke posljedice suše toliko su bjelodane. Niski vodeni tokovi, uz ratna razaranja elektrogospodarskih postrojenja, uzrokuju nezapamćenu nestašicu struje. Srednji protok Save u Zagrebu u prva tri mjeseca iznosi 123 prostorna metra u sekundi. "To je apsolutan minimum za ovo doba godine", kazuje mr. Trninić. Protok Save u Krškom 2. travnja iznosio je 63 prostorna metra u sekundi, pa je NE "Krško" taj dan radila "punom parom". Međutim, ne zahvaljujući protoku Save, nego činjenici da su utrošene vode ponovno hlađene u posebnom sustavu te takve korištene za hlađenje reaktora. Petnaestak dana prije toga NE je radila u prosjeku sa 95 posto kapaciteta. Najniži je protok Save u Krškom zabilježen 9. ožujka, 49 prostornih metara u sekundi - zbog čega je nuklearka radila sa 75 posto kapaciteta, priopćila je Ida Novak iz Službe za informiranje Nuklearne elektrane. Gospodarstvenici zahtijevaju da se 1992. službeno proglasi godinom elementarnih nepogoda. "Ova zimska suša nije toliko tragična za poljodjelstvo zbog zaliha vode u tlu", objašnjava stručnjak agrometeorologije Marko Vučetić. No, ono iznimno ovisi ne samo o količini oborina, nego i o samom ritmu atmosferskih pojava. Dvotjedno zakašnjenje kiše kadšto teško oštećuje usjeve. Prošli sušni kolovoz smanjio je urod u Slavoniji, ovisno o kulturama, 20 do 50 posto. Istraživanja su pokazala da se na našem plenetu pojavljuju duži i češći otkloni od uobičajenih klimatskih razdoblja. Promjene poprimaju katastrofalne razmjere. Suše su sve češće, osobito zimi i ljeti, a kišna razdoblja kraća i jača. Dr. Pandžić i mr. Čapka dio su hrvatskog tima koji to istražuje i objavljuje u posebnim studijama o izvanrednim meteorološkim i hidrološkim prilikama u Hrvatskoj. Njihovi rezultati, iako s daleko mršavijom novčanom potporom, podudaraju se s nalazima svjetskih stručnjaka, koji su prislili UN da tekuće desetljeće proglasi desetljećem nastojanja da se smanje štete od prirodnih nepogoda. Početak 1993. u Hrvatskoj neobično podsjeća na 1964., upozorava savjetnica Zavoda dr. Vesna Jurčec. Poznato je da je ondašnja oskudica oborinama izazvala katastrofalu jesensku poplavu u Zagrebu. (Hina) žb 051820 MET apr 93