HEP ODRIČE ODGOVORNOST ZA NESTAŠICE STRUJE U DALMACIJI

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - "Hrvatska elektroprivreda već duže vrijeme upozorava da su oba dijela razdvojenog elektroenergetskog sustava zemlje na rubu kolapsa. Stanje je osobito teško u Dalmaciji, koja ovisi isključivo o hidrološkim prilikama u tom dijelu zemlje i isporukama struje iz susjedne Bosne i Hercegovine, ali odgovorno tvrdim da smo do sada poduzeli sve što je bilo u našoj moći da spriječimo ili barem ublažimo nestašice električne energije u tom dijelu zemlje". To je, među ostalim, istaknuo generalni direktor HEP-a mr. Ivan Putanec na današnjoj tiskovnoj konferenciji u tom poduzeću, posvećenoj teškim prilikama u Dalmaciji. Tako su jesenas, poslije prvih redukcija u Dalmaciji, uspostavljene provizorne prijenosne veze između Konjskog i Čapljine te Zakučca i Čapljine, čime su omogućene isporuke struje Dalmaciji iz Bosne i Hercegovine. Istodobno je predložen Program kratkoročnih i dugoročnih mjera za pouzdaniju opskrbu potrošača strujom u tom dijelu zemlje, pri čemu čelnici HEP-a ističu već započete projekte povezivanja sjevernog i južnog dijela elektroenergetskog sustava tzv. "otočkom vezom" i sanaciju hidroelektrane "Dubrovnik" te gradnju termoelektrane snage 350 MW, u sklopu predloženih dugoročnih mjera. Tim programom nije predviđena nabavka mobilnih agregata i agregata manjih snaga, jer se na takvim postrojenjima ne može temeljiti cjeloviti elektroenergetski sustav jedne zemlje. Trenutačno se, prema riječima mr. Putaneca i njegovih suradnika, najveće nade za ublažavanje nestašica struje u Dalmaciji polažu u isporuke struje iz Bosne i Hercegovine, što je s elektroprivredom te zemlje dogovoreno polovicom veljače. Ove bi godine iz BiH Dalmaciji trebalo biti isporučeno oko 1,56 milijardi kWh struje, ali su dosad u sklopu tog aranžmana isporučene vrlo male količine struje zbog suše u Hercegovini i činjenice da zbog ratnih operacija još nije pokrenuta proizvodnja u termoelektranama u Tuzli i Kaknju. Uz to, ovih su dana prikupljene i ponude za nabavku mobilnih agregata, koji bi mogli ublažiti trenutačne nestašice. Izbor rješenja ovisit će o odluci hrvatske Vlade, ali treba reći da će kWh struje iz takvih pogona biti četiri do pet puta skuplji od struje iz domaćih pogona, koja nakon poskupljenja stoji oko 4,5 dolarskih centi po kWh i pokriva tek oko 60 posto troškova poslovanja HEP-a. Inače, ta bi postrojenja, pod uvjetom da su već osigurana sredstva za najam ili kupnju, mogla biti priključena na mrežu u rokovima između šest i 12 tjedana. Do tada će, ističu u HEP-u, elektroenergetski sustav Dalmacije ovisiti o prirodnom dotoku Cetine (oko 1,5 milijuna kWh na dan) i akumulaciji "Buško Blato", u kojoj je trenutačno oko 155 milijuna kWh, a dnevno će se iz nje crpiti 1,5 do dva milijuna kWh. Stoga će potrošnja struje u Dalmaciji idućih dana biti ograničena na tri do 3,5 milijuna kWh, što je samo trećina stvarnih potreba. Ako u međuvremenu ne bude obilnijih oborina, takvo bi stanje moglo potrajati dok ne počnu, za sada neizvjesne, isporuke Elektroprivrede BiH, kojoj je HEP podmirio sve dosadašnje obveze. Konačno, stanje bi se trebalo osjetno popraviti tijekom srpnja kada bude okončana prva etapa sanacije HE "Dubrovnik", koja bi do konca godine trebala Dalmaciji isporučiti oko 600 milijuna kWh. (Hina) sj 121302 MET mar 93