SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Papin posjet okrunit će napore za ponovni procvat religije Naslov: Albanija očekuje Papu Podnaslov: Papin dolazak veliki je događaj za Albaniju, a pozdravit će ga svi Albanci bez obzira na vjeroispovijest Piše: Douglas BUSVINE, Reuter SKADAR - Katedrala izgrađena u 19 stoljeću koju je bivši albanski diktator Enver Hoxha pretvorio u sportsku dvoranu gotovo da je poprimila svoj negdašnji izgled, a sve to u čast posjeta Pape Ivana Pavla II koji će Skadar posjetiti ovoga mjeseca. Koristeći se starim fotografijama, talijanski arhitekt Alessandro Bonuso proveo je dvije godine na restauraciji stare građevine. Obnovljena katedrala moći će primiti 5.000 ljudi, a biti će završena do 25. travnja, datuma predviđenog za Papin posjet. Ovo će biti prvi posjet poglavara rimokatoličke Crkve maloj balkanskoj republici. "Ovako brzo gradimo i izvodimo radove jer nam je vjera uvijek bila u srcima. Papa se ovdje smatra veoma velikom ličnošću", izjavio je rukovodilac radova Fran Tellosi. Skadar koji se nalazi na stotinjak kilometara od Tirane centar je albanskog rimokatoličanstva. U vrijeme Hoxhine represije i kulturne revolucije trideset pet gradskih crkava je uništeno ili pak pretvoreno u sportske dvorane. Danas su samo četiri crkve otvorene. Rimokatolici sačinjavaju samo desetinu od 3.3 milijuna albanske populacije, dok je većina islamske vjere, uključujući i 35 članova ekipe koja sudjeluje u radovima na katedrali, a dvadeset posto Albanaca je pravoslavne vjere. Papa će u Skadru služiti misu i ustoličiti četiri biskupa u starim albanskim biskupijama prije no što krene za Tiranu gdje će se susresti sa dužnosnicima vlade. Za jednog od izabranih biskupa, Josefa Simonia (64), biti će to osobit trenutak. "Za vrijeme progonstava dijelio sam sudbinu ostalih albanskih svećenika. Kada su crkve zatvorene, misu smo služili u potaji", izjavio je novinarima dodajući kako je 1967. godine bio osuđen na petnaest godina zatvora koje je proveo u zloglasnom brdskom zatvoru Spac. Okružni upravitelj Ali Kazazi očekuje da će se prilikom Papina posjeta okupiti više od 200.000 ljudi. Neće biti potrebno, kao u vrijeme starog režima, ljudima naređivati da izađu na ulice. "Mišljenja smo da će ovo biti najveći događaj za Skadar pa i čitavu Albaniju. Proći će puno vremena prije no što se nešto takvo ponovi", tvrdi Kazazi dodajući kako će Papi dobrodošlicu poželjeti pripadnici svih vjerskih zajednica. Međunaslov: Sloboda vjere zagarantirana Ustavom Uz katedralu nalazi se škola, koja je od 1945. godine bila zatvorena. U njoj se danas školuje pedeset dječaka za zvanje svećenika. Prvi maturanti ući će slijedeće godine u sjemenište, no zbog duljine studija neće diplomirati prije kraja stoljeća. Za obnovu tiranskih džamija i ponovno širenje islamske vjerske službe diljem zemlje novac u Tiranu pristiže iz zemalja Bliskog istoka. Albanija se učlanila u Organizaciju islamske konferencije (OIC), koju sačinjava skupina islamskih zemalja, a OIC-ova investicijska banka već je otvorila svoju podružnicu u Tirani. Grčka pravoslavna crkva, čiji se sljedbenici nalaze pretežno na jugu zemlje, prošlog je kolovoza već ustoličila svoga episkopa, prvog u posljednjih dvadeset godina. Albanski je predsjednik Sali Berisha izjavio kako vladu namjerava držati podalje od vjere i vjeru izvan vlade. Novinarima je rekao da će vlada donijeti zakon o slobodi vjeroispovjesti i tako spriječiti ponavljanje brutalne represije koja je vladala u Hoxhino vrijeme. "Osobno duboko i potpuno poštujem vjeru i sretan sam da nam se ona ponovno vraća. Ona će obogatiti ljudsku dušu, ali će Albanija ipak ostati sekularna država", izjavio je Berisha. Berisha, koji je Musliman, dodaje kako je Papin posjet "velika čast" te da će "ga svi Albanci toplo pozdraviti, bez obzira na njihovu vjeroispovjest". Novoizabrani biskup Simoni navodi kako su odnosi rimokatoličke Crkve i vlade dobri potvrđujući da će sloboda vjeroispovjesti biti zagarantirana ustavom. No svećenik disident Simone Jubane, koji je iza rešetaka proveo 26 godina prije no što mu je bilo moguće odslužiti svoju prvu misu nakon albanske revolucije, optužuje vladu da je uzrokom iste bijede i siromaštva kakvo je vladalo u Hoxhino doba. "Svi su oni Hoxhini sinovi. Situacija je ista", izjavio je. "Ljudi namaju što jesti, potreban im je posao, a nemaju ništa". (Hina) br 051826 MET apr 93