EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ ULAŽE U HRVATSKI TURIZAM

Nadnaslov: Strani kapital i hrvatski turizam Naslov : Europska banka za obnovu i razvoj ulazi u hrvatski turizam Podnaslov: Ovaj potez te međunarodne banke za hrvatski turizam i njegovu budućnost će imati daleko veće značenje od izravne financijske pomoći. Piše: Silvana Jakuš (Hina) Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) novcem će se i tehničkom pomoći uključiti u izradu tzv. master plana za turizam, najizravnije time dokazujući da upravo u toj djelatnosti vidi jedan od ključnih putova hrvatskog gospodarskog oporavka. To je prilikom nedavnog boravka u Zagrebu najavio predsjednik EBRD-a Jacques Atalli, potvrđujući ono što je već najavljeno u razgovorima sa visokim hrvatskim dužnosnicima. Štoviše, stručnjaci Instituta za turizam zajedno sa kolegama iz Austrije već uvelike rade na tom projektu u čiju će se izradu, odmah poslije formalnog prijema Hrvatske najavljenog za drugu polovicu travnja, uključiti i ta međunarodna financijska institucija. Međunaslov: Posao je već započeo Na temelju dogovora austrijske i hrvatske Vlade, zagrebački Institut za turizam i jedna od u svijetu najpoznatijih konzultantskih kuća za turizam i ugostiteljstvo, austrijski "Horwath & Horwath" već su započeli opsežan projekt istraživanja mogućnosti Hrvatske da se, jednako uspješno kao i druge turističke zemlje jednakih prirodnih pretpostavki, uključi u međunarodna turistička kretanja. Projekt će sa oko 300.000 do 350.000 američkih dolara financirati Austrija a sa otprilike trećinom tog iznosa, unatoč siromaštvu, hrvatsko gospodarstvo koje u izradi takvog dokumenta vidi svoj izravni interes. Tome treba pridodati i financijsku i tehničku pomoć EBRD-a koja se (za sada) procjenjuje na između 400.000 do 500.000. Time će se, naime, ta financijska institucija uključiti u izradu regionalnih planova, najavljuje koordinator toga posla za Hrvatsku dr. Miroslav Dragičević iz Instituta za turizam. Opsežnim istraživanjima, prvim takvim projektom u povijesti hrvatskoga turizma, temeljito će se ispitati prirodne, infrastrukturne i tržišne mogućnosti za razvoj turizma. Ono što, međutim, taj projekt čini drugačijim od dosadašnjih, najčešće načelnih opredjeljenja, činjenica je da se pretpostavke stavljaju u korelaciju sa drugim turističkim zemljama. Određujući jake i slabe strane, uspoređujući se sa konkurentima, trebali bismo - najavljuje dr. Dragičević - dobiti dokument koji će biti pouzdana i objektivna pregovaračka platforma za ulazak svjetskog kapitala u turizam. Prva će faza, koja u potpunosti uvažava županijsku organizaciju, služiti za prepoznavanje interesa iza čega slijedi temeljita regionalna razrada. Kako projekt mora podjednako voditi računa o našim mogućnostima ali i međunarodnoj potražnji, to su zagrebački Institut i konzultantska kuća "Horwath & Horwath", koja inače ima 250 ureda u 70 zemalja, ravnopravni partneri u poslu. Međunaslov: Zašto baš turizam? Iako će tek taj projekt odgovoriti na sva pitanja o sadašnjosti a - još više i važnije - i budućnosti hrvatskog turizma, činjenica je da nitko ne sumnja da "privreda svih privreda" daje Hrvatskoj itekako važnu šansu da se uspješno integrira u međunarodno tržište. I ne samo to, on je prilika da se hrvatsko gospodarstvo - od graditeljstva do proizvođača opreme, hrane i mnogih drugih roba - na financijski najpovoljniji način uključi u svjetsku podjelu rada. Turizam je, naime, po svojim financijskim učincima trenutačno u svijetu odmah iza automobilske i naftne industrije a prema prognozama svjetskih stručnjaka do kraja bi ovog stoljeća trebao postati gospodarskom djelatnošću broj jedan. Prema prvim podacima Svjetske turističke organizacije, u međunarodnom je turizmu prošle godine sudjelovalo 476 milijuna ljudi ili 4,6 posto više nego prethodne godine. Njihova je potrošnja procijenjena na 279 milijardi USD ili 6,8 posto više nego 1991. godine. Pritom Europa i dalje uvjerljivo vodi ugostivši lani 287,5 milijuna turista i ostvarivši time impresivnih 147,205 milijardi USD. I dok druge europske zemlje od turizma upisuju desetke milijardi dolara (Španjolska u 1991. godini 18 milijardi dolara, Austrija nešto manje od 14 itd.), turistička potrošnja u predratnoj Hrvatskoj iznosila je od 1,5 do dvije milijarde američkih dolara. Iako je razlika u našim i tuđim turističkim učincima velika, turizmom se prije rata ostvarivalo oko 12 posto društvenog proizvoda te oko 60 posto izvoza usluga i više od četvrtine ukupnog gospodarskog izvoza Hrvatske. Ratom je, po podacima Ministarstva turizma i trgovine Republike Hrvatske, onesposobljeno (razrušeno ili oštećeno) otprilike deset posto hotelskih kapaciteta pa su izravne turističke štete do kraja prošle godine procijenjene na 335 milijuna američkih dolara. Štete zbog izgubljenih pozicija na međunarodnom tržištu te vrlo malog prometa u posljednje dvije godine (prošle godine tek petina turističkog prometa iz predratne 1990.) do kraja 1992. godine procijenjene su na oko 3,5 milijardi američkih dolara. Tako je udio ukupnog prihoda ugostiteljstva i turizma u ukupnoj privredi smanjen sa 4,6 posto u 1990. godini na 2,6 posto u 1992. godini a udio gubitaka te djelatnosti u gubicima ukupnog gospodarstva porastao je sa 2,4 posto u 1990. godini na čak 20,4 posto u 1992. godini. Kako je nedavna Međunarodna turistička burza u Berlinu pokazala da se Hrvatska nije našla ni među prvih dvadeset zemalja zanimljivih za njemačke turiste, inače pouzdane indikatore turističkih kretanja, od ovogodišnjeg organiziranog turističkog prometa ne možemo, na žalost, previše očekivati. Do posljednjeg trenutka nepredvidivi individualni turisti čija se značajnija posjeta može očekivati tek u Istri, Kvarneru te na dijelu otoka, taj manjak u broju turista i deviznoj zaradi teško mogu nadokanditi. Zbog toga je - ne bude li naglih i teško vjerojatnih obrata - već sada izvjesno da će sezona '93. u turističku bilancu upisati nove gubitke. Međunaslov: Naslijeđe prošlosti Nije, međutim, samo rat razlogom da hrvatskom turizmu trebaju temeljiti zahvati. Hrvatska danas raspolaže sa oko 534 tisuće smještajnih jedinica, od čega je nešto manje od 194 tisuće postelja u hotelima i apartmanima. Kako turistička ponuda nije nastajala u tržišnom okruženju, odsustvo prave konkurencije i logike profita dovelo je do nesklada onoga što mi nudimo i što tržište traži. Uz nepovoljnu strukturu smještajnih objekata (u svijetu vrlo traženi apartmani u nas su još uvijek marginalna kategorija), siromaštvo izvanpansionskim sadržajima i često sporadičnu kvalitetu usluga, tu je neracionalnost same izgradnje koja je posljedica ne samo zastarjelosti već i naših negdašnjih (ne)prilika. Tek za ilustraciju treba reći da je primjerice u hotelima (naše) A i B kategorije prosječna površina sobe 17,5 četvornih metara dok je u najvažnijim turističkim zemljama prosjek hotela sa 3 i 4 zvjezdice oko 22 četvorna metra. S druge strane, u tržišno razvijenim zemljama na svaku hotelsku sobu sa četiri zvjezdice (naša A kategorija) u prosjeku otpada 4,5 četvornih metara proizvodnog i gospodarskog prostora, dok je to u Hrvatskoj u prosjeku 8,5 četvornih metara. To znači da u hotelu A kategorije u nas na smještajni dio otpada 32 posto ukupne površine dok je u svijetu tržišni minimum oko 40 posto. Doda li se neracionalnosti same izgradnje činjenica da turistički objekti ne samo izgledom nego i sadržajima ne odgovaraju prohtjevima sve probirljivijeg turiste čije su mogućnosti izbora iz dana u dan sve veće, jasno je da se hrvatski turizam nalazi na prekretnici. Videći upravo u njemu priliku da se na najbrži način pomogne poslijeratnom oporavku zemlje, stručnjaci Europske banke odlučili su dati tome svoj doprinos. Kako će master plan biti odgovor i na (još) kolebljive potencijalne ulagače kojima je, dakako, računica važnija od intuicije, vjerojatno se potpora EBRD-a može procijeniti daleko većom od izravno obećane financijske pomoći. Ona će prije svega biti dokaz je investicija u njega pouzdan a ne rizičan posao, kakvim danas ne samo zbog političkih prilika već i zbog nedostatka odgovora na brojna pitanja presudna za tržišno gospodarenje, još uvijek slovi. (Hina) do 260911 MET mar 93