FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IZLAGANJE VELEPOSLANIKA BEKIĆA NA SASTANKU 'BEČKE GRUPE' KESS-A

BEČ, 25. ožujka (Hina) - Hrvatska je spremna prihvatiti produženje mandata UNPROFOR-a za narednih šest mjeseci pod uvjetom da se mirovnim snagama UN-a da ovlaštenje za postepeno provođenje Vanceova plana po detaljnom vremenskom rasporedu, izjavio je danas u Beču stalni predstanik Republike Hrvatske pri KESS-u, veleposlanik Darko Bekić. Govoreći na sastanku 'Bečke grupe' visokih dužnosnika KESS-a u povodu prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u KESS, Bekić je pozvao članice te organizacije da obnove svoj interes za rat protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te da pruže svoj doprinos mirovnim naporima i riješavanju krize na prostoru bivše Jugoslavije. Objavljujemo Bekićevo izlaganje u cijelini: "Prije točno godinu dana Republika je Hrvatska, zajedno sa susjednom Republikom Slovenijom, bila primljena u KESS. Po mnogim svojim osobitostima, to je bio povijesni trenutak: prvo, on je označio vrhunac najnovijeg vala novih, neovisnih država-članica međunarodne zajednice, koji se mogao usporediti samo sa sličnim valom novih nezavisnih država Trećeg Svijeta, koje su se pojavile na svjetskoj pozornici kasnih 50-ih i 60-ih godina. Drugo, to je bio važan politički test za 'obitelj naroda', koji čine KESS, za njegova visoka načela i ciljeve. Primajući Hrvatsku i Sloveniju u svoje članstvo, i to prije nego što je slična procedura provedena u Ujedinjenim Narodima, KESS je dokazao i svoj pragmatizam i svoje vizionarstvo: pragmatizam, zato što je postupivši na takav način, realistično prihvatio novi politički zemljovid na teritorijima bivše Jugoslavije, a vizionarstvo, zato jer je ostao na razini svojih visokih načela o priznavanju suverenih prava naroda na samoodređenje i njihovu želju da žive u miru i demokraciji. Konačno, ali ne posljednje, primanje u članstvo KESS-a prije godinu dana bio je povijesni trenutak i za hrvatski narod, koji se ponovno pridružio zajednici neovisnih, suverenih država, poslije devet stoljeća života u zaboravu i pod stranom vlašću. Ako sada pogledamo unatrag na ovo jednogodšinje razdoblje, možemo ustvrditi, na jednoj strani, da je to bila dragocjena godina za Republiku Hrvatsku. Što se tiče članstva u KESS-u, ono je za moju zemlju bilo korisno na više načina: aktivno sudjelovanje u KESS-ovim djelatnostima omogućilo je mladoj hrvatskoj diplomaciji da stekne iskustvo i osiguralo joj forum gdje je mogla slobodno i ravnopravno izražavati svoje poglede i interese. Također, to je bila i jedna značajna mogućnost da se na nacionalnoj razini provjere i unapređuju putevi i mjere za jačanje demokratskih institucija, pravne države i razvitka tržišnog gospodarstva. Ovom prilikom, stoga, izražavam našu zahvalnost za prijateljsku podršku i pomoć pruženu delegaciji Hrvatske i njezinoj Vladi od strane svih delegacija i država-članica KESS-a. Pri tome osobito ističemo mogućnosti što su bile pružene našim mladim diplomatima da sudjeluju u seminarima KESS-a za novoprimljene zemlje, kao i mnogobrojne, korisne savjete, koje su mnoge kolege davale meni osobno, što mi je koristilo da postupam na odgovarajući način. Također, istu zahvalnost dugujemo i Sekretarijatu KESS-a, gospodi ambasadorima Thorovskom i Eliasonu, koji su zajedno sa svojim osobljem bili jednako tako susretljivi prema našoj delegaciji. S druge strane, kao što je dobro poznato, prošla je godina bila i vrlo teška za moju zemlju. U okolnostima neobjavljene agresije i djelomične okupacije njezina teritorija, vlada Republike Hrvatske svoje bitne nacionalne interese morala je usklađivati s mirovnim naporima međunarodne zajednice. Na toj osnovi ona je prihvatila i razmještaj mirovnih snaga UN, pod uvjetom da hrvatske granice budu priznate od strane međunarodne zajednice. Međutim, srpska strana sustavno je ometala provođenje mirovnog plana, tako da niti su srpske paravojne formacije bile razoružane i raspuštene, niti su se prognanici vratili svojim domovima. Naprotiv, progoni i etničko čišćenje hrvatskog naroda nastavilo se do današnjeg dana. Prometne veze nisu obnovljene, na veliku štetu hrvatskog gospodarstva, posebno u vezi s energetskim problemima u Dalmaciji i slabim izgledima za turistički promet. U ovom trenutku, između Republike Hrvatske i Vijeća sigurnosti UN-a pregovara se o obnovi mandata UNPROFOR-a, na osnovi općih načela prema kojima se granice ne mogu mijenjati silom. U skladu sa svojom miroljubivom politikom, Hrvatska je spremna da prihvati produženje mandata UNPROFOR-a za narednih šest mjeseci, pod uvjetom da se mirovnim snagama UN da ovlaštenje za postepeno provođenje Vanceova plana prema detaljnom vremenskom rasporedu. U svojoj poslanici hrvatskom parlamentu prošlog utorka, Predsjednik Republike Hrvatske još je jednom ponovio da su svim lojalnim građanima Hrvatske zajamčena sva građanska i etnička prava, uključujući i pravo na lokalnu samoupravu, prema najvišim europskim standardima i u punoj usklađenosti s načelima KESS-a. Nadalje, u namjeri da ubrza normalizaciju odnosa sa Srbima u zaštićenim zonama UN-a, hrvatska se Vlada zalaže za slobodne, lokalne izbora u tim oblastima. Nakon što ti izbori budu održani, hrvatski će parlament omogućiti slobodno izabranim srpskim predstavnicima iz spomenuta dva izborna okruga da zauzmu svoja mjesta u Županijskom vijeću, u skladu s Ustavnim odredbama. Što se tiče stanja u susjednoj BiH, završetak rata i političko rješenje bosanske krize bilo bi od najvećeg značenja za Hrvatsku. U tom pogledu, stajališta hrvatske Vlade također su dobro poznata: Hrvatska je prihvatila Vance-Owenov plan o uređenju BiH kao zemlje triju konstitutivnih naroda, koji uspostavljanju svoju vlast u područjima gdje čine većinu. Samo takvo rješenje može jamčiti da će svaki narod poštovati građanska i etnička prava manjina u svojoj provinciji, na načelu reciprociteta. Nažalost, sukobi su izbili i između hrvatskih i muslimanskih jedinica u nekim dijelovima BiH. Hrvatska zajednica u Bosni osjeća se ugroženom, ne samo zbog srpske agresije, nego i zbog nekih stajališta i akcija muslimanskih ekstremista. U spomenutoj poslanici, hrvatski Predsjednik govorio je i o nekim općim odrednicama hrvatske politike na unutrašnjem i na vanjskom planu. Među ostalim, on je posebno naglasio da u svom ustavu Republika Hrvatska odbacuje svako nasljeđe totalitarnih ideologija i političkih opcija, bilo krajnje lijevih ili desnih, i namjerava djelovati potpuno u skladu s načelima KESS-a i suvremenog međunarodnog poretka. To usmjerenje bit će sustavno njegovano, tim više što protivnici neovisne Hrvatske koriste svaku priliku da obezvrijede i ucjenjuju suvremenu demokratsku Hrvatsku zbog njene prošlosti, navodno obilježene ekstremnim nacionalizmom. Na temelju ovih načela i političkih opredjeljenja, Hrvatska će nastaviti aktivno sudjelovanje na svim međunarodnim forumima uključujući i djelatnosti KESS-a. Do sada, međutim, mi ne možemo biti potpuno zadovoljni pažnjom koja se na KESS-u poklanja aktualnoj političkoj i vojnoj situaciji u i oko Republike Hrvatske. Činjenica je da se kriza na tlu bivše Jugoslavije sustavno razmatra na Ženevskoj konferenciji i u sklopu pregovora što se vode u New Yorku i u Vijeću sigurnosti. Međutim, mi čvrsto vjerujemo da se ni KESS ne bi smio odricati redovne rasprave o stanju u Hrvatskoj i BiH, i samo se koncentrirati na promatračke aktivnosti i mjere preventivne diplomacije u drugim dijelovima bivše Jugoslavije. U posljednjih nekoliko mjeseci, nakon raspuštanja 'Steering grupe ' o krizi u bivšoj Jugoslaviji, KESS se gotovo isključivo bavio samo jednim aspektom stanja u Hrvatskoj i Bosni, tj. narušavanjima ljudskih prava, dok je potpuno zapustio raspravu o prijetnjama teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu svojih dviju članica, Hrvatske i Bosne. Štoviše, suprotno ranije prihvaćenim ocjenama o agresivnom karakteru rata, koji se vodi protiv Hrvatske i BiH, mi imamo snažni dojam da je složena situacija i višeznačna narav toga rata do te mjere obeshrabrila neke delegacije i vlade da su se ponovno počele zauzimati za prevladane i pojednostavljene ocjene o tome da se na tlu bivše Jugoslavije radi samo o jednom groznom građanskom ratu, za koji međunarodna zajednica može imati samo ograničeni interes. Suđenje po pojavnostima i skrivanje pred činjenicama, ako se nastavi ubuduće, neće pridonijeti rješenju ove teške krize, niti će koristiti daljnjem jačanju KESS-ovih načela i cilja. Naprotiv, mi čvrsto vjerujemo da bi takav eskapistički pristup mogao onemogućiti KESS da se djelotvorno okrene rješavanju i ostalih kriznih žarišta, što izbijaju u drugim dijelovima KESS-ova područja. Zbog toga, hrvatska Vlada snažno potiče zemlje KESS-a da obnove svoj interes za rat protiv Hrvatske i Bosne, da redovitim praćenjem i raspravom pokušaju doći do novih ideja i kreativnog doprinosa mirovnim naporima i pregovorima u Ženevi i u UN, koji su, kao što je poznato, i sami zapali u velike poteškoće." (Hina) rb 251921 MET mar 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙