GOVOR DR.BEKIĆA NA PRVOM EKONOMSKOM FORUMU KESS-A U PRAGU

PRAG, 16. ožujka (Hina) - Prvi ekonomski forum KESS-a, koji bi trebao dati novi "politički elan" naporima koje poduzima istočna Europa da bi prešla na tržišnu ekonomiju, otvoren je danas u bivšem federalnom parlamentu u Pragu. Donosimo neslužbeni prijevod govora koji je tom prilikom održao stalni predstavnik Republike Hrvatske pri KESS-u, dr. Darko Bekić: Gospodine predsjedniče, U ime hrvatskog izaslanstva želio bih pozdraviti ovaj stručni sastanak Komiteta viših dužnosnika, koji se bavi prijelazom na ekonomiju slobodnog tržišta i njezinim razvojem, te ekonomskom suradnjom među zemljama članicama KESS-a. Također, želio bih izraziti zahvalnost zemlji domaćinu na izvanrednim pogodnostima koje je osigurala za naš rad. Gospodine predsjedniče, odluka Helsinškog sastanka na vrhu o sazivanju "Ekonomskog foruma" važna je i pravodobna posebice za novoprimljene zemlje članice, koje prolaze bolno razdoblje prijelaza od centralistički planirane, na tržišnu ekonomiju. Svakako, ljudska prava i politički pluralizam nisu jedina jamstva za razvoj istinskoga demokratskog društva. Privatizacija bivših državnih i društvenih poduzeća - kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj - također je važan, ako ne i presudni preduvjet za istinski, sveukupni proces demokratizacije. Gospodine predsjedniče, naša Vlada nije zamislila ovaj sastanak kao dijalog diplomata i/ili službenih vlada, već kao realnu razmjenu iskustava i izvješća iz prve ruke o procesu privatizacije u postkomunističkim društvima istočne i srednje Europe. To je razlog zašto smo, umjesto dostavljanja izvješća pripremljenih u vladinim uredima, bez obzira na to koliku želju su ona mogla pokazati za poticanjem i provođenjem procesa privatizacije u našoj zemlji, odlučili u naše izaslanstvo uključiti četiri prethodnika onoga što očekujemo da će se razviti u modernu, privatnu i tržišno orijentiranu hrvatsku ekonomiju. Četiri hrvatska privatna poduzetnika koji prisustvuju ovom sastanku imaju različita iskustva u svom radu i do sada su postigli različite razultate; to su vlasnik tvornice teksila i konfekcijske robe, vlasnik tvornice prehrambenih proizvoda, samostalni trgovac automobilima, i poslovni čovjek, izbjeglica iz Vukovara, čiji posao su uništile agresorske snage, ali koji sada hrabro nastoji obnoviti svoj posao u sigurnom dijelu zemlje. Gospodine predsjedniče, ovi poduzetnici ovamo nisu došli hvaliti svoju Vladu, niti reklamirati svoj posao, već podijeliti s ostalim sudionicima svoje osobno iskustvo u razvoju privatnog poslovanja. Oni su ovdje da bi ukazali ostalim zemljama sudionicama i međunarodnim, nevladinim organizacijama na neke prepreke i ograničenja na državnoj razini, s kojima se suočavaju u svojim naporima, kao i u poslovanju sa zapadnim partnerima i tržištima. Sada, gospodine Predsjedniče, želio bih dati riječ jednom od njih, Željku Baotiću, mladom poslovnom čovjeku koji je proveo niz godina u Njemačkoj, razvijajući svoj vlastiti posao. Prije dvije godine, nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj i pada komunističke vlasti, Baotić je bio među prvima od stotine hrvatskih emigranata koji su se odlučili vratiti u svoju domovinu. Nažalost, ubrzo nakon toga, vojna agresija protiv Hrvatske zadesila je Baotića usred procesa ponovnog uspostavljanja njegova poslovanja. On se još uvijek bori kako bi svoju kompaniju prebacio u Hrvatsku, ali morat će prevladati mnoge probleme i zapreke. (Hina) dr 161910 MET mar 93