NOVE VLADINE MJERE SUSTAVNOG BAVLJENJA LJUDSKIM PRAVIMA

ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Izvješće o problemima zbrinjavanja žrtava domovinskog rata s prijedlogom novih mjera sustavog bavljenja ljudskim pravima. Po prihvaćenim mjerama, u hrvatskoj će se Vladi imenovati ministar bez lisnice zadužen za ljudska prava čija će zadaća biti povezivanje i koordinacija bavljenja ljudskim pravima. Vlada je utvrdila potrebu osnivanja nekih novih tijela koja bi se bavila posebnim aspektima ljudskih prava. Osnovat će se Ured za žrtve rata pri hrvatskoj Vladi koji će voditi evidenciju o žrtvama domovinskog rata, pružati pomoć žrtvama, odnosno njihovim obiteljima u ostvarivanju njihovih prava te predlagati Vladi mjere za poboljšanje položaja žrtava rata i njihovih obitelji. Ured bi trebao imati posebne odjele za civilne žrtve rata, vojne žrtve rata, nestale, nasilno odvedene i zatočene te za koordinaciju rada organizacija kao što su HVIDRA, Udruženje veterana domovinskog rata, Udruženje udovica i druge. Kao novo tijelo predviđena je i Državna komisija za ratne zločine, zamišljena kao ekspertna pravna komisija koja će obrađivati podatke o ratnim zločinima tijekom rata u Hrvatskoj i kontaktirati s Međunarodnim sudom za ratne zločine. Komisija će biti sastavljena od uglednih hrvatskih pravnika, liječnika i političara. Nadalje je odlučeno da će se Komisija za postupanje s osobama zarobljenim u ratnim sukobima i Komisija za traženje nestalih osoba stopiti u jedinstvenu Komisiju za nestale, nasilno odvedene i zatočene osobe. Utvrdivši kako u Hrvatskoj nedostaje sustavno teorijsko bavljenje ljudskim pravima, Vlada je odlučila da se pri nekoj od već postojećih institucija uspostavi manja znanstvena jedinica koja bi se time bavila. Budući da su se potrebna financijska sredstva za istraživanja ratnih zločina i kršenja ljudskih prava do sada uglavnom osiguravala iz Državnog proračuna, što nije bilo dostatno, Vlada je odlučila u tu svrhu osnovati zakladu "Matija Vlačić". U Izvješću o problemu zbrinjavanja žrtava domovinskog rata naznačeno je da se pod pojmom "žrtve domovinskog rata" smatraju ubijene, nestale, nasilno odvedene i zatočene osobe, zatim žrtve svih oblika zlostavljanja, prognanici i izbjeglice, invalidi i veterani domovinskog rata te obitelji ubijenih, nestalih i zatočenih osoba. Kako bi se upozorilo na hitnost djelovanja na rješavanju tog problema, u Izvješću se iznose već poznati službeni podaci Odjela za informiranje i istraživanje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, po kojima je do početka ove godine registrirano 23.062 ranjenih i 6.442 poginulih hrvatskih građana. Broju poginulih treba pribrojiti i 1.200 hrvatskih boraca koje je evidentirala Hrvatska vojska. Spomenuti Odjel već je ranije upozorio na visok udio civila u ukupnom broju žrtava, koji čine jednu trećinu registriranih ranjenih i ubijenih osoba. Odjel također naglašava da je riječ o žrtvama utvrđenim na osnovi medicinskih i autopsijskih izvješća te napominje da je ukupan broj žrtava stoga nedvojbeno potcijenjen. Temeljem velikog broja dokumentiranih, nezavisnih izjava preživjelih svjedoka i očevidaca, Odjel iznosi da su srpske paravojne formacije u velikom broju sela na privremeno okupiranim hrvatskim područjima masakrirale, pogubile i britalno ubile najmanje još 1.000 hrvatskih civila, većinom starijih od 60 godina. Spominje se i još najmanje 500 civila ubijenih u UNPA Sektoru Istok i Sektoru Jug nakon što je UNPROFOR preuzeo odgovornost na tim područjima. Odjel za informiranje i istraživanje navodi da je samo u Vukovaru ubijen najmanje 1.851 hrvatski građanin, te dodaje da je iz tog grada nestalo ili prisilno odvedeno 2.600 osoba. Nadalje je rečeno da ima razloga vjerovati da je većina nestalih ili prisilno odvedenih osoba također ubijena, pa Odjel procjenjuje da je ukupan broj žrtava samo u Vukovaru 4.500 do 5.000 osoba. Oko 70 posto njih bili su civili ili pripadnici Civilne zaštite grada. Krajem prošle godine Odjel je registrirao 2.091 invalida rata, od čega 670 civila, koji su klasificirani po strogim kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije. Napomenuto je da je Odjel zaštite žrtava rata Ministarstva obrane do sada rješeno 7.772 zahtjeva, od čega za osobnu invalidninu 4.841, za obiteljsku invalidninu 2.558 te civilne žrtve 338. U prvostepenom postupku u općinama nalazi se još 9.000 predmeta. Prema rezultatima opsežnih medicinskih istraživanja, oko 90 posto zatočenika srpskih logora i zatvora bili su maltretirani i fizički zlostavljani, o čemu postoji medicinska dokumentacija. (Hina) 100917 MET mar 93