HITNE MJERE ZA UBLAŽAVANJE NESTAŠICE ELEKTRIČNE ENERGIJE U DALMACIJI

ZAGREB, 5. ožujka (Hina) - "Republika Hrvatska obvezna je osigurati barem minimalne količine električne energije prijeko potrebne za rad dalmatinske industrije i ukupnog gospodarstva. To je osobito važno danas kada je izvjesno da se u srednjoj i južnoj Dalmaciji ove sezone ne mogu očekivati izuzetni rezultati u turizmu, koji je okosnica ukupnog dalmatinskog gospodarstva, a dugotrajna je suša poprimila razmjere elementarne nepogode. Pritom, međutim, treba odvojiti kratkoročne od dugoročnih mjera za ublažavanje i rješavanje problema nestašice električne energije u Dalmaciji te razmotriti svaku mogućnost za ublažavanje sadašnjeg stanja". To je, među ostalim, istaknuo predsjednik hrvatske Vlade inž. Hrvoje Šarinić u današnjem razgovoru s predstavnicima Regionalne gospodarske komore u Splitu, izvršnih vijeća dalmatinskih gradova i većih dalmatinskih poduzeća. Tijekom razgovora, u kojem su sudjelovali i ministar industrije, brodogradnje i energetike dr. Franjo Kajfež, predsjednik Hrvatske gospodarske komore inž. Ivica Gaži i glavni direktor Hrvatske elektroprivrede mr. Ivan Putanec, razmotrene su mogućnosti za ublažavanje nestašice električne energije, koja prijeti kolapsom dalmatinskog gospodarstva. U Dalmaciji su, naime, od 1. ožujka dnevne isporuke električne energije smanjene sa devet milijuna na 5,6 milijuna kWh, a potrošnja je zasad ograničena samo velikim potrošačima. Međutim, od 12. ili 13. ožujka, kada se potpuno isprazni akumulacija "Peruča", te ako u međuvremenu ne bude obilnijih oborina, dnevna će se potrošnja morati ograničiti na najviše tri milijuna kWh, što je samo trećina stvarnih potreba. Tako rigorozna ograničenja isporuka električne energije mogla bi, prema onome što se čulo na današnjem sastanku, izazvati potpuni kolaps dalmatinskog gospodarstva, ionako iscrpljenog dugotrajnom prometnom blokadom i prethodnim nestašicama struje. Na moguće je posljedice gospodarskog sloma bolje i ne pomišljati, a predstavnici dalmatinskih poduzeća ističu da bi im i sami nagovještaji ozbiljnih nestašica energije mogli ugroziti već zaključene ugovore s inozemnim partnerima. Inače, i na današnjem je sastanku istaknuto da se Republika Hrvatska mora osloniti na vlastite snage i sama u što kraćem roku osigurati energetske izvore. Ugovorene su isporuke struje iz Bosne i Hercegovine, naime, pod velikim upitnikom, a velikim će dijelom ovisiti o mogućnostima da se pokrenu termoelektrane u Tuzli i Kaknju. Stoga je Hrvatska elektroprivreda zadužena da tijekom idućih osam dana pribavi ponude za najam plovećih agregata, snage 25, 30 ili više MW, te nabavku agregata snage oko 1,5 MW za potrebe otoka, a Regionalna gospodarska komora u Splitu istodobno će izraditi popis agregata male snage i industrijskih energana, koje bi se mogle uključiti u elektroenergetski sustav Dalmacije, odsječen od sustava u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Ministarstvo industrije, brodogradnje i energetike će pak u suradnji s HEP-om procijeniti troškove angažiranja tih skupih izvora i izraditi prijedlog za naplatu struje koju će oni davati. Pritom treba reći da najam jedne ploveće elektrane snage 25 do 30 MW, po ponudama koje je HEP prikupio još prije dva mjeseca, stoji oko milijun američkih dolara pri potpisu ugovora i oko 1,4 milijuna dolara na mjesec. Kada se tome dodaju troškovi goriva, računice pokazuju da bi kWh struje iz takvih pogona stajao oko 18,8 dolarskih centi, odnosno četiri do pet puta više od trenutačne prodajne cijene kWh iz domaćih termoelektrana. Jasno je da dalmatinsko gospodarstvo i široka potrošnja, kao i Hrvatska elektroprivreda, ne mogu podnijeti teret najma elektrana, nabavke agregata i cijenu struje pa je inž. Šarinić obećao financijsku potporu Republike Hrvatske, ali tek na temelju točnih računica i uz uvjet da se ovom prigodom osiguraju samo doista prijeko potrebna sredstva. Inače, na današnjem je sastanku bilo riječi i o trajnim rješenjima za povezivanje razdvojenog elektroenergetskog sustava zemlje i osiguranje dostatnih izvora struje u Dalmaciji. Riječ je o gradnji dalekovoda između Senja i Zadra južnim obroncima Velebita i tzv. otočke veze te gradnji jedne ili dviju termoelektrana na uvozni ugljen koje bi osigurale stabilnost južnog dijela budućeg jedinstvenog elektroenergetskog sustava zemlje. (Hina) sj 051534 MET mar 93