EFIKASNOST ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA MJERI SE NA TRŽIŠTU

ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Nadnaslov: PRIVATIZACIJA ENERGETSKOG SEKTORA Naslov: EFIKASNOST ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA MJERI SE NA TRŽIŠTU Podnaslov: Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je privatizacija jedini način da se trajno poveća efikasnost poslovanja javnih poduzeća, a time su u većoj ili manjoj mjeri zahvaćeni elektroenergetski sustavi u gotovo svim europskim zemljama. Što se do sada u nas na tome učinilo? Upravni je odbor Hrvatske elektroprivrede potkraj prošle godine prihvatio Prijedlog za transformaciju i privatizaciju Hrvatske elektroprivrede. Dokument je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske izradila Radna grupa za restrukturiranje tog poduzeća, sastavljena od predstavnika Ministarstva industrije, brodogradnje i energetike, Hrvatske gospodarske komore, znanstvenih institucija te HEP-a. Sadržaj dokumenta dopunjuje Analizu javnih poduzeća, koju je izradio Državni zavod za makroekonomske analize i prognoze, a obuhvaća i temeljne odrednice Prijedloga sanacijskog programa Hrvatske elektroprivrede. Svi su ti materijali pak upućeni Vladi kao podloga najavljene rasprave o transformaciji i privatizaciji HEP-a, nakon čega bi trebala biti osmišljena i konačna strategija za provedbu tog procesa. međunaslov: ZADAĆE Temeljna je zadaća elektroenergetskog sustava, neovisno o njegovu vlasničkom ili organizacijskom ustrojstvu, da osigura pouzdanu isporuku električne energije uz minimalni trošak i omogući poslovanje sustava uz određenu dobit. Za uspješno rješavanje te, naizgled jednostavne, zadaće treba ispuniti i nekoliko prijeko potrebnih uvjeta - primjerice, da odluke o opskrbi električnom energijom budu u skladu s potrebama potrošača, da država potiče konkurenciju i smanji utjecaj prirodnog monopola te da se sigurnost i pouzdanost sustava temelje i na poslovnom interesu poduzeća. Uz takve bi pretpostavke država mogla nadzirati ukupna zbivanja u elektroenergetici i uspostaviti ravnotežu između prirodnog monopola i zahtjeva potrošača. Uz to, tamo gdje je ona vlasnik ili suvlasnik, mogla bi računati i na sredstva za svoj proračun. Osobitosti našega sustava nameću nam pak zadaću da ga, tehnički i organizacijski, uskladimo sa sustavima drugih europskih zemalja. Time bismo omogućili povezivanje sa sustavima susjednih zemalja, ali i prijeko potrebna ulaganja kapitala u vlastiti, ratom teško oštećeni, sustav. Iskustva drugih zemalja pak potvrđuju da kapital najlakše ulazi u konkretne, organizacijski i pravno neovisne, poslovne subjekte u sklopu sustava gdje mu omjer uloženih sredstava predstavlja ključ za upravljanje. međunaslov: PRETPOSTAVKE Autori dokumenta polaze od postavke da Hrvatska elektroprivreda kao poduzeće koje gospodari javnim dobrom treba ostati u državnom vlasništvu do okončanja programa postupne i selektivne privatizacije, provedba kojeg bi potrajala do pet godina. Upozoravaju pritom da je uvjet za utvrđivanje polazne pozicije dosljedna provedna sanacijskog programa HEP-a, odrednice kojeg bi morale biti uvrštene i u gospodarske planove zemlje u ovoj godini. Riječ je, podsjetimo, o dijelu kratkoročnih i dugoročih mjera kojima bi se trebao olakšati financijski položaj HEP-a i time stvoriti uvjeti za daljnji razvoj tog poduzeća. Uz to, među pretpostavkama se ističe i uvođenje organizacije sukladne zapadnoeuropskim elektroenergetskim sustavima s temeljnim djelatnostima odijeljenim od sporednih i jasno razgraničenim na proizvodnju, prijenos i distribuciju s posebnim financijskim obračunima koji omogućuju točno praćenje troškova u svakoj od njih. međunaslov: PRIJEDLOZI U dokumentu se ističe da je prijeko potrebno odmah započeti pripreme za provedbu programa transformacije i privatizacije Hrvatske elektroprivrede, jer bi odgađanje tog procesa prouzročilo dugoročno zaostajanje u osposobljavanju tog sustava da efikasno posluje uz istodobno snižavanje cijena proizvoda i usluga. Provedba programa postupne i selektivne privatizacije predviđa se u dva usporedna tijeka. Odmah bi se, naime, moglo početi s privatizacijom segmenta koji obuhvaća sporedne djelatnosti Hrvatske elektroprivrede. Prva bi skupina poduzeća mogla biti privatizirana u roku od šest mjeseci, a cjelovita bi privatizacija sporednih djelatnosti mogla biti okončana tijekom tri godine. Transformacija i postupna privatizacija u temeljnim djelatnostima elektroprivrede provela bi se u tri etape u roku od pet godina. Prva etapa bila bi provedena tijekom ove godine, a predviđa pripreme teoretske podloge i zakonske regulative , uključujući i donošenje drugih propisa koji bitno utječu na poslovanje i razvoj elektroenergetskog sustava. Restrukturiranje Hrvatske elektroprivrede u skladu s novim propisima i priprema procesa privatizacije u temeljnim djelatnostima provela bi se u drugoj etapi do konca 1995. godine. Konačno, u trećoj bi se etapi do konca 1997. godine privatizirali dijelovi elektroenergetskog sustava u kojima država nema interesa da bude neposredni vlasnik. Istodobno bi pak bilo uspostavljeno i osobito tržište električne energije, a državi bi preostalo da odredi pravila igre, sudjeluje u projektiranju i uspostavljanju sustava, te usklađuje i nadzire vitalne djelatnosti sustava. podnaslov: TKO BI ŠTO DOBIO Potrošači, o učešću kojih ovise i učinci i dometi tržišnog pristupa, uspostavljanjem osobitog tržišta električne energije dobivaju mogućnost izbora isporučitelja, čime bi se dokinuo monopolistički položaj HEP-a. Proizvodnja bi se razdvojila na tri temeljne skupine poduzeća - ona nastala podjelom bivšeg javnog poduzeća na temelju proizvodnih, odnosno regionalnih kriterija te novoosnovana poduzeća. To bi omogućilo različite oblike ulaganja kapitala u nove objekte, što je osobito važno zbog poticanja prijeko potrebnih inozemnih ulaganja. Poduzeća za distribuciju također bi mogla birati isporučitelja pri čemu bi im pravo ulaganja u vlastitu ili kooperantsku proizvodnju moglo osigurati osjetno bolji položaj na tržištu. Uz to, sloboda izbora mogla bi potaknuti i osnivanje novih distributera - vlasnici ili koncesionari kojih bi bili sami potrošači. Upravljanje i prijenos i dalje bi bili prirodni monopol pod neposrednim utjecajem države, ali bi svojom otvorenošću morali omogućiti i usmjeravati djelovanje kompleksnog tržišta električne energije (svojevrsne burze). autor: Darko Horvatić (Hina) sj 220824 MET feb 93