PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA STRANIH RADIO I TV POSTAJA

BRITANSKI RADIO - BBC: Moglo bi se reći da je neka vrsta medijskog kurioziteta činjenica da ozbiljno britansko glasilo kakvo je "The Daily Telegraph" u svojem jutarnjem izdanju ne nalazi prostora za izvješća iz Bosne. To dakako ne znači da i ostala glasila pokazuju istu nezainteresiranost za rat u srcu Europe. Štoviše, većina ostalih britanskih ozbiljnih listova objavljuje i po nekoliko tekstova, a najviše se bave vijestima da je Cerska, muslimanska enklava u istočnoj Bosni, pala u ruke srpskih snaga i da ima na stotine mrtvih", izvješćuje urednik u uvodu pregleda britanskoga tiska. "The Times" javlja da su dužnosnici UN sinoć optužili zapovjednike bosanskih Srba da krše Ženevsku konvenciju. Te optužbe iznesene su pošto su dužnosnici UN u Beogradu priopćili da je general Ratko Mladić omeo pokušaje evakuacije tisuću petsto ranjenih Muslimana iz obližnjeg sela. General Mladić je rekao da se evakuacija može obaviti samo ako svi borci polože oružje i ako UN otvore koridor kojim bi ljudi mogli otići iz toga područja". "Financial Times" donosi nekoliko tekstova o Bosni, a među njima i uvodnik pod naslovom 'Američki ciljevi i Bosna'. Autor uvodnika na samom početku teksta tvrdi da je američka vlada imala dva osnovna cilja kada je odlučila padobranima dostaviti pomoć ugroženim muslimanskim zajednicama u istočnoj Bosni. Prvi je bio humanitarne prirode, a drugi političke. Problemi s kojima su bili sučeljeni kopneni konvoji UN u dostavi pomoći ljudima u područjima pod kontrolom Srba, čini se, opravdavaju novi pristup, piše uvodničar lista. Ali za Washington je bio isto toliko važan i politički element, odnosno da se poslije svih kritika na račun Srba, zbog počinjenih zločina, kritika iznesenih tijekom američke izborne kampanje, mora ostaviti dojam da se novi američki Predsjednik i ponaša sukladno svojim načelima. Pravi problem je međutim u tome da se čelni ljudi američke vlade, čini se, još uvijek ne mogu složiti oko opcija na planu dugoročne politike. Dostavu pomoći mora se tumačiti, barem djelomično, kao političku gestu, namijenjenu isto toliko domaćem, američkom mnijenju, koliko i stanovništvu istočne Bosne. Kada su SAD najavile svoju novu inicijativu, prošloga mjeseca, vlada je jasno stavila na znanje kako želi blisku suradnju s Rusijom, u nadi da će Moskva pritisnuti svoje srbijanske saveznike, ne bi li oni pristali na kompromise. Ali to znači da bi i Washington morao pokušati uvjeriti svoje muslimanske štićenike da budu fleksibilniji. A jamstva SAD da će dati znatan doprinos međunarodnim snagama potrebnim za provedbu mirovnog sporazuma, morala bi obuhvatiti niz dugoročnih jamstava koje žele Muslimani, zaključuje autor uvodnika". SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES: Prvi korak u veliku kaljužu Paul Greenberg, urednik "Arkansas Democrat Gazette" iz Little Rocka, kritizira Clitonovu politiku, a u podnaslovu svoga teksta tvrdi: "Ovo što sada imamo obrnuta je slika uspješne strategije primijenjene protiv Saddama Husseina u Kuvajtu." "Tako to počinje - simboličnom gestom, pošiljkama iz zraka. Nema nikakve opasnosti, uvjereni su Amerikanci. Bill Clinton je dao riječ. 'Ne postoje nikakve bojne implikacije' - sa zadovoljstvom je promrmljao glavni zapovjednik nakon susreta s Boutrosom Ghaliem. Njihova zajednička uvjeravanja dovoljna su da čovjek poživčani. Ako vas to još nije uzrujalo, pogledajte ostale Clausewitze kako pričaju o 'prihvatljivu' riziku govoreći nama ostalima da se ne brinemo." Tu Greenberg navodi stajališta Joea Bidena, Lesa Aspina i Greorega Stephanopoulosa. "Zbog čega neke od nas sva ta uvjeravanja ispunjavaju jezom? Možda zato što ne stižu od ljudi u uniformama?" Autor teksta navodi da nije sasvim jasno kome je namijenjena pomoć iz zraka, da je neutvrđena visina leta te da pošiljke iz zraka ne trebaju biti previše precizne. Isto tako nije jasno što će se dogoditi u slučaju mogućeg napada sa srpskih topničkih položaja. "Hoće li bojni zrakoplovi napasti raketne baze? Ili će se nekoliko tisuća vojnika pridružiti međunarodnim mirovnim snagama? Rečeno je da bi za prisilnu provedbu bilo kakvog sporazuma između Bosanaca, Hrvata i Srba trebalo pedeset tisuća vojnika. Sljedeća procjena, ako je suditi po Vijetnamu, bit će stotinu tisuća. General Wiliam Westmoreland stalno je tražio još sto tisuća vojnika da se sredi Vijetnam. Čak i prvi korak (...) trebao bi pokrenuti zvona za uzbunu u sjećanjima Amerikanaca. Ovakvu se odluku moglo očekivati. Riječ je o savršenom primjeru clintonovske akcije - umotana je u uvjeravanja, dostiže tek značaj geste, puna je opasnosti i nije potpuno jasna. (...) Još jednom Bill Clinton poduzima akciju sračunatu na to da zadovolji sve (za trenutak), no ona bi mogla zamrsiti stvari na jako dugo vrijeme." Zatim se u tekstu navodi rečenica istaknuta u podnaslovu da je riječ o strategiji dijametralno suprotnoj onoj u Kuvajtu. "Umjesto duljeg razdoblja posvećena organiziranju jedinstvenog međunarodnog angažmana, Zapad šalje tek nekompletnu postavu. (...) Umjesto pripremanja masivne, snažne sile dovoljne za protjerivanje agresora, priča se o nekih deset tisuća američkih vojnika. (...) I napokon, umjesto da se zauzme jasno moralno stajalište i zahtijeva kažnjavanje agresora, jedan od glavnih osumnjičenih u tom valu užasa - Radovan Karadžić - pozvan je u New York na mirovne pregovore." Tu Greenberg oštro zamjera UN i State Departmentu zbog takvoga stajališta, a Clintonu savjetuje da "utemelji novu kombiniranu vojno-diplomatsku misiju koja bi se bavila ovom sve većom krizom te da zamoli Georgea Busha da joj bude na čelu." ... Večeras će u New Yorku biti sastanak predstavnika NATO-pakta i predstavnika UN, na kojem će se razmotriti mogućnost sudjelovanja vojnika NATO-pakta u vojnim operacijama kojima bi se primijenio Vance-Owenov mirovni plan. O ulozi koju NATO-pakt može preuzeti u balkanskom sukobu prilog je pripremio Loren Mrkušić. "Glavni tajnik NATO-a Manfred Woerner izjavio je danas njemačkoj agenciji ADN da je NATO spreman učiniti više u bivšoj Jugoslaviji, budu li to zatražili UN. Nakon razgovora s američkim predsjednikom Clintonom gospodin Woerner je izjavio njemačkoj televiziji ZDF 'da bi NATO mogao pomoći u provedbi plana zabrane letenja, nadziranju teškog naoružanja i u provedbi mirovnog plana'. Manfred Woerner je također rekao 'da je uvjeren da ne postoji niti jedna druga organizacija koja bi mogla upravljati tako kompleksnim vojnim operacijama'. Osam članica NATO-a već je angažirano u humanitarnim operacijama u BiH. Pozivajući se na isti interview, što ga je gospodin Woerner dao njemačkoj televiziji, Reuter prenosi njegovu ocjenu da bi to zahtijevalo angažiranje znatnih vojnih snaga. Preliminarni planovi NATO-a predviđaju uključivanje do šezdeset tisuća vojnika, i to u trajanju do deset godina. Očekujući da će se sve zaraćene strane u Bosni konačno složiti oko prihvaćanja Vance-Owenova plana, dužnosnici NATO-a sastali su se danas prvi put s predstavnicima UN da bi raspravljali o strategiji provođenja dogovora, kakav će biti postignut među zaraćenim stranama. Dopisnik radija iz UN John Lane ističe da sastanak predstavnika UN i vojnih dužnosnika NATO-a ima simbolično značenje, ali i praktičnu svrhu. On treba pokazati ozbiljne namjere zemalja članica NATO-a u pogledu oživotvorenja Vance-Owenova plana. No osim toga ima i niz praktičnih pojedinosti koje treba dogovoriti. Postoji nada kako će ti razgovori pomoći da se privoli bosansku vladu da konačno prihvati Vance-Owenov plan. Na današnjem sastanku u UN razgovarali su i o tome kako upotrijebiti zapovjednu strukturu NATO-a za organiziranje znatno povećanih snaga UN, koje bi imale veće ovlasti. Rusi su nagovijestili svoju spremnost na suradnju, iako je nejasno na koji bi točno način oni te snage drugih zemalja, koje nisu članice NATO-a, poput muslimanskih zemalja, bili u to uključeni". (Hina)včp 040456 MET mar 93