SERVIS POSEBNIH NASLOVA ŠVEDSKA PALME

Nadnaslov: Što se događa sa švedskom društvom blagostanja? Naslov: "Država blagostanja" u krizi Podnaslov: Dok neki optužuju Palmea za kritično gospodarsko stanje u kojem je danas Švedska, drugi smatraju da je njegova vizija društva danas značajnija nego ikad Piše: Tony AUSTIN, Reuter STOCKHOLM - Mjesto koje Olaf Palme zauzima u modernoj švedskoj povijesti isto je toliko kontroverzno kao i njegovo umorstvo koje se zbilo na ulicama Stockholma prije sedam godina. Dok neki ekonomisti optužuju Palmea i njegove socijal-demokrate zbog bankrota u koji je doveo zemlju svojim skupim programom socijalne skrbi, njegovi pobornici tvrde kako je njegova vizija društva u miru sa samim sobom značajnija danas nego što je to ikada bila. " O troškovima se može raspravljati, no kako si možemo dozvoliti da se ne izdvajaju sredstva solidarnosti u vremenima kao što su ova?", zapitao se sindikalni čelnik Leif Blomberg u jednom interviewu. Palmeov snijegom prekriven grob, mjesto hodočašća koje posjećuju šefovi država kao i obični Šveđani, nalazi se samo stotinjak metara od mjesta na kojem ga je 28. veljače 1986 usmrtio neidentificirani ubojica. Od toga je dana Švedska prošla kroz gospodarski bum da bi se našla uhvaćena u koštac s iscrpljujućom recesijom koju, među ostalima, i ekonomist Assar Lindbeck smatra neizbježnom posljedicom javne potrošnje koja izmiče kontroli. Nakon 1969. godine, za vrijeme Palmeova vodstva, socijal-demokrati, najveća švedska stranka, proširili su socijalnu pomoć u državi na gotovo sve aspekte ljudske aktivnosti kao što su zaposlenje, bolest, porodiljski dopust, briga o djeci i starcima. Kronično pomanjkanje radne snage kao i rastući porez na prihode kasnih osamdesetih prikrivali su ono što su mnogi ekonomisti privatnog sektora najavljivali da bi se moglo dogoditi, a to je da Švedska vjerojatno neće moći održati visoki nivo socijalne skrbi kroz duži period recesije. "Izbjegli smo dva svjetska rata i postali jedna od najbogatijih zemalja svijeta. Busali smo se u prsa tvrdeći da smo u svemu najbolji; da imamo jedan od najviših životnih standarda, najbolje organiziranu socijalnu srb, pa čak i najbolje tenisače", navodi Lindbeck. Međunaslov: Društvo solidarnosti ili egoizma? "Takva neskromnost navukla nam je na leđa zasluženu kaznu", mišljenja je Lindbeck, predsjedavajući savjeta za ekonomsku politiku koji je ustanovio konzervativni premijer Carl Bildt. Tore Browaldh, bivši direktor švedske banke Handelsbanken, također se slaže sa procjenom da je Švedska samu sebe zavaravala glede gospodarskog uspjeha koji je uživala nakon Drugog svjetskog zahvaljujući činjenici da su joj proizvodna postrojenja ostala neoštećena. "Mi smo najviše profitirali od američkog Marshallovog plana (za rekonstrukciju Europe), no sve je to pripisano unutrašnjoj politici", izjavio je Browaldh u jednom interviewu. Prema njegovom mišljenju, razložnijom analizom dolazi se do spoznaje da su socijal-demokrati, gradeći na radnim ugovorima između radnika i poslodavaca ono što je poznato kao švedski model, bili u jedinstvenom položaju da iskoriste povoljne trgovinske uvjete. "Došlo je do toga da smo povjerovali kako smo Bogom izabran narod kojeg sljeduje još veći gospodarski procvat, veće plaće i veći javni sektor. Svi smo mi bili pomalo šizofrenični smatrajući da možemo uživati blagostanje a da za njega ne platimo", navodi Browaldh. Čak i Palmeov bivši ministar financija, Kjell Olof Feldt, tvrdi da si Švedska više ne može priuštiti postojeću državu blagostanja. "Šveđani je ne mogu i ne žele više otplaćivati u obliku državnog duga", dodaje. Sindikalni čelnik Blomberg ne smatra da je Palmeova politika uzrok sadašnjeg teškog gospodarskog stanja i tvrdi kako se njegovo poimanje društva ponovno vraća u modu. Palme je vjerovao da čovječanstvo mora biti vođeno osjećajem solidarnosti te da mora raspolagati sposobnošću vidjeti uvjete u kojima drugi žive i s njima se poistovjetiti. "U suprotnom će se to isto društvo prije ili kasnije pretvoriti u uskogrudni egoizam", izjavio je Palme 1969. godine. "Mladi ljudi koji ostaju bez posla, osjećaju se izoliranima i ponovno otkrivaju riječ solidarnost", izjavio je Blomberg, čelnik sindikata metalurških djelatnika i Međunarodnog centra Olaf Palme. Taj je centar otvoren prošle godine s ciljem promicanja Palmeovih shvaćanja, pružanjem pomoći razvoju sindikata u inozemstvu, zemlje, borbom za prava radnika u Švedskoj te za bolje razumijevanje doseljenika. "Palmeova se snaga sastojala u tome što je malu naciju učio da se svugdje zauzme za pojedinca. Za svijet je postojanje takvih ljudi od velike važnosti. Bojim se da ih više nema puno", izjavljuje Blomberg. (Hina)br 012133 MET mar 93