U NJEMAČKOJ SNAŽAN OTPOR KOHLOVOM "PAKTU SOLIDARNOSTI S ISTOKOM"

BONN, 3. veljače (DPA/Hina) - Nekoliko milijardi njemačkih maraka vrijedan program financijske pomoći za izgradnju istočne Njemačke "Pakt solidarnosti s istokom", o čijem je usvajanju njemački kancelar Helmut Kohl (Kol) raspravljao danas u Bonnu s predsjednicima vlada 16 njemačkih pokrajina, ponovo je naišao na snažan otpor. Većina pokrajinskih premijera odbila je "Pakt solidarnosti", kojeg im je savezna vlada pod Kohlovim vodstvom predložila prošloga mjeseca, još uoči današnje rasprave. Razlozi za odbijanje bili su različiti: s jedne strane, bogatije su zapadne pokrajine ocijenile doprinose, koje bi morale platiti za "paktom solidarnosti" predviđeno izjednačenje istoka i zapada kao previsoke, dok su, nasuprot tome, pet istočnih pokrajina i grad Berlin zatražili povećanje planirane financijske pomoći na, samo za ovu godinu, 8 milijardi maraka. Najbrojnija oporbena frakcija socijaldemokrata u njemačkom parlamentu pridružila se primjedbama predloženog "Pakta", zahtijevajući iznova hitno dodatno oprezivanje svih natprosječnih privređivača u državi kao i posebna izdvajanja iz prihoda državnih službenika i samostalnih profesija. Na današnjoj raspravi s pokrajinskim predsjednicima Kohl je upozorio da daljnjim odbijanjem Pakta ne izazovu "beskonačan spor oko podjele tereta", budući da su sad, kako je naglasio, u pitanju ponovno pokretanje privredne konjukture, stabilnost cijele države i radna mjesta građana. Socijaldemokratski premijer pokrajine Saarland (Zarland) i današnji glasnogovornik zatvorene fronte predsjednika vlada zapadnih pokrajina Oskar Lafontaine (Lafonten) zatražio je čak, pozivajući se na lošu privrednu bilancu Njemačke i privrednu recesiju, potpunu preradu vladinog prijedloga Pakta. Za financiranje predloženog Pakta, koje godišnje iznosi 100 milijardi maraka, koalicijska je vlada u Bonnu predvidjela od 1993. godine smanjenje socijalnih mjera u visini od nekoliko milijardi maraka, dodatno oporezivanje prihoda, drastično smanjenje dosadašnjih poreskih olakšica i subvencija, veće kamatne stope pri podizanju kredita kao i veća izdvajanja bogatih pokrajina i općina. Od 1995. godine, kad pristigne rok za plaćanje kamata na stare dugove istočne Njemačke u visini od više od 40 milijardi maraka, planirano je uvođenje novog posebnog poreza. Predložen "Pakt solidarnosti" doveo je do podjele gledišta čak i u Kohlovoj demokršćanskoj stranci CDU, tako da je za večeras u Bonnu zakazana i izvanredna sjednica stranačkog vrha. Naime, i lijevo krilo CDU-a sklono je zahtjevu socijaldemokratske oporbe za neodložnim nametanjem dodatnog "solidarnog izdvajanja" svim natprosječnim privređivačima. Najglasnije protivljenje uvođenju novih poreza ne dopire samo iz redova liberala, koji uz demokršćane sačinjavaju vladinu koaliciju, nego i od predstavnika njemačkog gospodarstva. U Njemačkoj se, naime, za ovu godinu predviđa opća gospodarska stagnacija, drastično povećanje stope nezaposlenosti s 5,8 na 7,5 posto u zapadnim pokrajinama i s 14,8 na 16 posto u istočnim, te ništa manje drastičan pad realnih prihoda. (Hina) sd 031449 MET feb 93