SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Rumunjska postaje centrom diplomatskih zbivanja na Balkanu Naslov: Bukurešt - balkanska diplomatska raskrsnica Podnaslov:Rumunjska, bez teritorijalnih pretezija u bakanskom kotlu, mogla bi postati glavni dinamički faktor u razrješenju balkanske krize Piše: Peter HUMPHREY, Reuter BUKUREŠT - Rumunjska izlazi iz izolacije koju si je sama nametnula pa tako njezina prijestolnica postaje centrom diplomatskih zbivanja. Predsjednik Ion Iliescu nalazi se na diplomatskoj misiji u Bruxellesu dok su prošlog tjedna ministri vanjskih poslova Grčke i Turske posjetili Bukurešt, a posjet predsjednika tzv. Jugoslavije, Dobrice Čosića očekuje se u subotu. Važni bilateralni sporazumi potpisani su sa Grčkom i Turskom kako bi se učvrstili međusobni odnosi. Sve su tri zemlje navele kako zajedničkim naporima nastoje iznaći odgovarajući zajednički stav prema jugoslavenskoj krizi. Prije odlaska u Bruxelles, gdje će NATO-u u glavnim crtama izložiti rumunjsku inicijativu glede jugoslavenske krize, Iliescu je izjavio: "To će biti važan moment za našu vanjsku politiku kao i naše kontakte sa zapadnoeuropskim svijetom". Dnevnik Tineretul Liber piše da Bukurešt postaje balkanska raskrsnica glede napora koji se ulažu ne bi li se riješila jugoslavenska kriza. Dnevnik Nine O'Clock koji se izdaje na engleskom jeziku navodi kako Bukurešt teži sjedinjenoj balkanskoj politici glede bivše Jugoslavije ističući kako bi to moglo dovesti do novog "balkanskog saveza". List Libertatea piše: "Diplomatski balet kojeg smo bili svjedoci u nekoliko posljednjih dana analitičari interpretiraju kao znak da ova zemlja napušta defenzivnu politiku čekanja...prelazeći preko svojih nedostataka i osjećaja stid, počinjući iznositi svoje vlastito mišljenje". "Novi stil ofenzivnog diplomatskog djelovanja nametnut nam je dramatičnim razvojem događaja u neposrednoj blizini naše zemlje", nadalje dodaje. Međunaslov: Posrednička uloga Bukurešta Od krvave antikomunističke revolucije 1989. godine do danas diplomatsko djelovanje Rumunjske bilo je na prilično niskoj razini, dok su je vođe većine država izbjegavali posjetiti. Uzrok tome bilo je nezadovoljstvo postrevolucionarnim političkim nasiljem, koje je na Zapadu izazvalo sumnje glede Iliescuove odanosti demokraciji. Relativno obespravljena pozicija koju Rumunjska ima u okviru istočne Europe vjerojatno je usporila njezine gospodarske reforme zakidajući je za strane kredite. Ali ako Iliescu ne može postići sjaj Rumunjske kod kuće, on joj sada pokušava pribaviti pozitivne poene posredstvom diplomacije. Rumunjska vanjska politika ojačala je nakon što je prošlog mjeseca postignut dogovor o udruživanju sa EZ-om te nakon ohrabrujućih naznaka da bi ta zemlja uskoro mogla biti primljena u Vijeće Europe. Za svoje zalaganje da se pojačaju sankcije prema susjednoj SRJ, Rumunjska je naišla na veliko odobravanje Vijeća sigurnosti UN. Osim nedavnih razgovora o jugoslavenskoj krizi, Rumunjska je nedavno također sazvala sastanak sa Bugarskom i Ukrajinom ne bi li se razmotrili načini o pojačanju embarga na Dunavu. Istovremeno Iliescu je ponudio posredničke usluge Bukurešta u sukobu Izrela i Palestinaca glede deportacije potonjih u nastojanju da se deblokira mirovni proces na Bliskom istoku. "Rumunjska bi mogla postati glavni dinamički faktor u procesu usvajanja zajedničkog stajališta prema Jugoslaviji", ističe uticajni dnevnik Evenimentul Zile, dodajući kako Rumunjska raspolaže velikom prednošću unutar balkanskog kotla budući da nema nikakvih teritorijalnih sporenja ni sa jednom od balkanskih zemalja. Rumunjski diplomatski problemi svoje korijene vuku od davnina. Ona je stoljećima bila stješnjena između suparničkih carstava, Rusije, Turske i Austro-Ugarske. Danas se ona sa svojih 23 milijuna stanovnika našla na nezavidnom dijelu zemaljske kugle, stješnjena s istoka i sjevera bivšim SSSR-om,rastrganim građanskim ratom, a sa zapada novim republikama bivše Jugoslavije u kojima također bjesni ratno ludilo. Na sjeverozapadu Mađarska, nekada najveća sila toga područja, također zadaje glavobolje Bukureštu obzirom u Rumunjskoj živi velika manjinska zajednica Mađara. Nestabilnost glede granica bivše sovjetske Moldavije na istoku dodatna je briga budući je rumunjska etnička manjina u sukobu sa ruskim pobunjenicima separatističkih enklava. (Hina) br 192131 MET feb 93