SERVIS POSEBNIH NASLOVA FRANCUSKA IZBORI

Nadnaslov: Francuska desnica miri se sa suživotom s Mitterrandom Naslov: Ponovo suživot? Podnaslov: Mirenje s vjerojatnim "suživotom" sa socijalističkim predsjednikom - iako "moral, zdrav razum i dostojanstvo zahtijevaju da (predsjednik) ode" -, otkriva nemoć dviju stranaka tradicionalne desnice da se slože oko zajedničkog djelovanja te odbace suparništvo i borbu za vodstvo oporbe sve do trenutka predsjedničkih izbora 1995. Piše: Noel COURTAIGNE, AFP PARIZ - Francuska desnica miri se sa "suživotom" uz socijalističkog predsjednika Francoisa Mitterranda nakon vjerojatne pobjede na izborima u ožujku, zahtijevajući, međutim, cjelokupnu vlast, koju tradicionalno prema ustavu dijele predsjednik republike i premijer. To mirenje s drugom po redu kohabitacijom, nakon one od 1986. do 1988. godine koja je završila porazom desnog krila na predsjedničkim izborima u svibnju 1988. godine, očituje se u odbijanju glavnih čelnika desnice da pokrenu veću političku krizu u zemlji. No to odbijanje također je i odraz nemoći dviju stranaka tradicionalane francuske desnice, RPR (okuplja sljedbenike De Gaullea - neodegoliste) i UDF (liberalna desnica), da se slože oko zajedničkog djelovanja i svog suparništva glede glavnog termina predsjedničkih izbora 1995. godine. Glavni tajnik UDF, Francois Bayrou priznao je ovih dana da je "odmjeravanje snage" koje je priželjkivao kako bi socijalistički predsjednik bio natjeran da ode, "nemoguće jer (dvije stranke) nisu istog mišljenja". Predsjednik Mitterrand, ponovno izabran 1988. godine na sedmogodišnji mandat, izjavio je u interviewu dnevniku Le Monde prošlog tjedna da će mu nakon izbora "prvi politički cilj biti ispunjavanje zadataka dužnosti na koju je izabran". Predsjednik RPR i bivši premjer Jacques Chirac nije želio razmatrati temu suživota jer "ta tema dijeli oporbu". Ali on je izjavio da će buduća "vlada (desnice) moći podići Francusku samo pod uvjetom da stvarno posjeduje vlast i to u svim područjima". Time otvara polje mogućih sukoba s predsjednikom Mitterrandom, jer francuska politika daje prvenstvo predsjedniku u područjima obrane i vanjskih poslova. Međunaslov: Razjedinjenina desnica Ali svi čelnici desnice smatraju, kao i Alain Juppe, glavni tajnik RPR da "moral, zdrav razum i dostojanstvo zahtijevaju da (predsjednik) ode". Osim te činjenice, dvije stranke jedva uspijevaju prikriti suparništvo u utrci za vodstvo oporbe dok se približavaju izbori, ne uspijevaju čak sakriti niti njihove nesloge glede političkog programa, usprkos tome što su prošlog tjedna prihvatili zajedničku platformu vlade. Ako je Bayrou smatrao "logičnim" da politička obitelj koja bi došla na čelo ima palaču Matignon", sjedište premijera, niti Chirac niti Giscard d'Estaing nisu kandidati za to mjesto. Predsjednik RPR je izjavio u nekoliko navrata "da nisu zainteresirani", a bivši predsjednik Giscard d'Estaing oprezno je opovrgnuo izjavu svojih poručnika, uvjeravajući kako on posjeduje "posebne i specifične osobine za preuzimanje iznimno teškog razdoblja" suživota. U ponedjeljak je izjavio u interviewu za list Financial Times da nije kandidat za to mjesto, dodajući na dvosmislen način da je "njegova uloga postići najveći broj izabranih na parlamentarnim izborima - a osobna će pitanja uslijediti poslije". Dvije stranke javno iznose svoja razmimoilaženja glede politike koja će se provoditi nakon ožujka. Pregovori između dviju stranaka "nisu bili stvarno teški" uvjeravao je predsjednik UDF, naglašavajući međutim kako "je trebalo do kraja inzistirati na europskom aspektu". Poslanik Philippe Seguin i senator Charles Pasqua, prvaci velike antieuropske frakcije RPR, vode vlastitu nacionalnu kampanju, koja je u mnogome oprečna zajedničkom programu vlade UDF i RPR, "produžavanja interne upotrebe" ugovora iz Maastrichta. (Hina) br 171940 MET feb 93