PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Sadašnji sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, uređen prema preuzetim zakonima bivše SFRJ, nije organiziran prema uvjetima tržišnog gospodarstva i s različitim pravima za pojedine kategorije osiguranika, pa je neodrživ u novouspostavljenom društvenom, političkom i gospodarskom sustavu Republike Hrvatske, ocjena je predlagača novog zakona. Zbog toga je skupina sastavljena od stručnjaka Republičkog fonda mirovinskoga i invalidskog osiguranja te znanstvenika s Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti izradila novi mirovinski zakon po kojem predstoji cjelovito uređenje mirovinskoga i invalidskog osiguranja. Pri izradi novog zakona o mirovinskom osiguranju korišteno je zapadnoeuropsko zakonodavstvo, posebice njemački Zakon o mirovinskoj reformi iz 1992., a pri čemu se vodilo računa o posebnostima Hrvatske. Tako predstoji cjelovito uređenje mirovinskoga i invalidskog osiguranja, a prije svega uredit će se jedinstvena služba na načelima racionalne i modernizirane organizacije rada, uz objedinjenje svih fondova osiguranja (radnika, seljaka i samostalnih privrednika). Također će se izjednačiti svi osiguranici, bez obzira na osnovu stjecanja svojstva osiguranika (radnici, seljaci ili samostalni privrednici), kako u zakonom utvrđenim pravima, tako i u obvezama koje proizlaze iz predloženog zakona. Predloženi zakon zadržava isti krug obveznih osiguranika, no predlaže da novi osiguranici budu i djelatni pripadnici Hrvatske vojske, zatim članovi vjerskih udruženja ili zajednica, te roditelji koji odgajaju dijete do treće godine života, a nisu osigurani po drugoj osnovi. Uz obvezno mirovinsko osiguranje uveden je i institut dodatnog i dobrovoljnog osiguranja, a prijedlog zakona sadrži i mogućnost obvezatnog osiguranja na temelju zahtjeva (po uzoru na osiguranje u Njemačkoj), koje bi uključivalo hrvatske državljane u inozemstvu zaposlene kod stranih poslodavaca i kod međunarodnih organizacija. Nositelj mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj, po prijedlogu zakona, jest Zavod za mirovinsko osiguranje, međutim novost koja se predlaže je mogućnost da se pojavi više nositelja osiguranja - primjerice, strukovno osiguranje, kao što je to uobičajeno i tradicionalno u zapadnoj Europi. Posebni uvjeti za ostvarivanje prava nekih kategorija osiguranika (djelatnici MUP-a, pravosuđa i vojne osobe) morat će biti posebno regulirani. Osim toga, novim bi se zakonom uredila pitanja koja do sada nisu bila regulirana. Primjerice, socijalna sigurnost staračkih kućanstava, koja nemaju nikakvih prihoda, priznavanje staža roditeljima koji odgajaju djecu u sklopu promicanja pronatalitetne politike, zatim priznavanje mirovinskog staža u dvostrukom trajanju pripadnicima hrvatske vojske u II. svjetskom ratu (domobranima) mobiliziranih od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., odnosno do otpuštanja iz zarobljeništva. Majkama bez zaposlenja, te zaposlenim ženama koje su odgojile dijete do 15. godine pridodaje se tri godine staža za svako dijete. Istodobno ženama koje su već ostvarile pravo na mirovinu ponovo bi se odredila visina mirovine (ako im to bude moglo povećati mirovinu, pridodat će se taj staž po osnovi odgoja djece). Istodobno, u slučaju smrti žene prije navršene 15. godine djeteta, staž osiguranja od tri godine pridodao bi se suprugu koji je nastavio obavljati roditeljsku dužnost. Međutim, predloženo je i ukidanje nekih prava, odnosno strožiji uvjeti za njihovo ostvarivanje. Tako se primjerice ukida mogućnost ostvarivanja prava na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje nastalo zbog bolesti ili ozljede izvan rada, kao i institut izmijenjene radne sposobnosti. Invalidska prava, po prijedlogu zakona uređivala bi se na potpuno nov način, prilagođen tržišnom gospodarstvu i tržištu radne snage, uz ukidanje dosadašnjeg prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i prava na rad s punim radnim vremenom na drugom odgovarajućem poslu. Iz mirovinskog se zakona izdvaja invalidsko osiguranje, a invalidnost se tretira prema pojmu profesionalne invalidnosti. Ukidaju se i dosadašnje naknade zaposlenim i nezaposlenim invalidima rada, a umjesto njih korisnicima bi se isplaćivala djelomična invalidska mirovina u svoti od 33,33 posto od invalidske mirovine za punu nesposobnost za rad ili bi se isplaćivala invalidska mirovina u 66,66 postotnoj svoti (za nezaposlene invalide rada). (Hina) žb 141124 MET feb 93