ZNAČAJNE NOVOSTI U PRIJEDLOGU ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Sindikat umirovljenika Hrvatske organizirao je danas javnu raspravu o Prijedlogu novog zakona o mirovinskom osiguranju koji je upućen Ministarstvu pravosuđa i uprave i uskoro će ući u saborsku proceduru. U ime predlagača, Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, pomoćnik direktora mr. Ante Škember je kazao kako se ovim zakonom predlaže reforma sveukupnog sustava mirovinskog osiguranja, te se istodobno pokušavaju zaštititi stečena prava, izmijeniti postojeće povlastice, isključiti instituti socijalne zaštite te učvrstiti odnos između izdvajanja doprinosa tijekom radnog vijeka i prava koja iz toga proistječu. On je rekao da "preobrazba mirovinskog osiguranja predstavlja približavanje kategorijama robne porizvodnje", dodavši da ne postoji povijesno iskustvo prijelaza iz jednog modela u drugi. Mirovinski sustav određuju osobitosti društva, mijenja se poslije značajnih društvenih promjena, a njegov konačni oblik ovisi o gospodarskoj snazi i mogućnostima društva. Pri izradi novog zakona korištena su iskustva zapadnoeuropskog zakonodavstva, poglavito austrijskog i njemačkog Zakona o socijalnom osiguranju. "Budući da mirovinski sustav ne podnosi nagle rezove i skokove u prijelaznim odredbama zakona", istaknuo je Škember, "novi će se zakon postupno provoditi od 1994. do 1999., kada će u cijelosti postati pravosnažan." Postojeći sustav MIO u teškom je materijalnom stanju, napomenuo je Škember, a jedini način njegova poboljšanja on vidi u pretvorbi društvenog vlasništva, kao i dotoku svježeg kapitala. Mirovinsko osiguranje po novom zakonu zasnivalo bi se na doprinosima koje svaki radnik izdvaja, drži Škember, dodajući da će dugotrajnijim izdvajanjem doprinosa radnika u Fond, umirovljenicima biti moguće osigurati stabilnije, redovitije i više mirovine. Najznačajnija novost koju zakonodavac predlaže odnosi se na ukidanje mirovinske osnovice. Umjesto nje bi, prema njemačkom obrascu, visina mirovine ovisila o prosjeku primanja tijekom cijelog radnog vijeka radnika. Novim zakonom predviđeno je i pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu za pet godina. Po tom prijedlogu žene bi pravo odlaska u mirovinu ostvarivale s navršenih 60 godina, a muškarci sa 65 godina. Zakonodavac također predlaže mogućnost zasnivanja radnog odnosa s navršenih 15 godina. Najveće izmjene, kazao je Škember, pretrpio bi sustav invalidskog osiguranja, u kojem bi se promijenila definicija invalidnosti i uvela profesionalna invalidnost, dodavši da će radnik u tom slučaju raditi dio radnog vremena, dok bi za drugi dio primali invalidsku mirovinu. Po prijedlogu novog Zakona, objasnio je Škember, bilo bi ukinuto pravo na beneficirani radni staž, na zaštitni dodatak, pravo na tuđu pomoć i njegu te pravo naknade djeci sa smetnjama u razvoju. Ta bi prava bila prenesena u sustav socijalne skrbi, kazao je Škember. Novim prijedlogom Zakona o mirovinskom osiguranju uvodi se tzv. domovinska mirovina, koju mogu ostvariti hrvatski državljani s navršenih 70 godina, ukoliko su u Hrvatskoj živjeli 35 godina, rekao je Škember, pojasnivši da bi visinu domovinske mirovine određivala hrvatska Vlada, ovisno o prosječnoj plaći u Hrvatskoj. Značajna novost je i prijedlog po kojem bi majke koje othrane dijete najmanje do 15. godine života, imale pravo na tri dodatne godine staža po svakom djetetu. (Hina) do 101315 MET feb 93