IZVJEŠĆE GLAVNOG TAJNIKA UN BUTROSA-GALIJA (2)

ZAGREB, 12. veljače (Hina) B. Bosna i Hercegovina 6. Mirovnim planom što ga je Vijeće odobrilo rezolucijom 743 bilo je predviđeno da zapovjedništvo UNPROFOR-a bude u BiH a da vojni promatrači UNPROFOR-a patroliraju u nekim ograničenim područjima te republike nakon demilitarizacije UNPA u Hrvatskoj. UNPROFOR je s tim u skladu u ožujku 1992. uspostavio svoje zapovjedništvo u Sarajevu koje je bilo odabrano kao neutralna lokacija koja nije pogođena sukobima što su izbili u Hrvatskoj. Nadali smo se također da će nazočnost UNPROFOR-a moći poslužiti kao čimbenik stabilnosti zbog narastajućih napetosti u BiH. Ta nada je ubrzo bila srušena izbijanjem sukoba u BiH, pa se zapovjedništvo UNPROFOR-a našlo uvelike onemogućeno da obavlja svoj prvotni mandat u UNPA. Stoga je zapovjedništvo UNPROFOR-a bilo privremeno premješteno u Beograd 16. i 17. svibnja 1992. Potom je zapovjedništvo UNPROFOR-a uspostavljeno u Zagrebu. 7. Unatoč preseljenju zapovjedništva u Sarajevu je ostalo oko 120 pripadnika UNPROFOR-a pod zapovjedništvom glavnog vojnog promatrača. Ta skupina UNPROFOR-a ostala je jedina međunarodna skupina u BiH nakon povlačenja promatrača EZ i osoblja Međunarodnog komiteta Crvenog križa (ICRC), kada su te dvije organizacije imale žrtava zbog napada na njihovo osoblje. UNPROFOR se tako zatekao u situaciji da ne samo omogućuje nego i vodi pregovore sa zaraćenim stranama o pojedinačnim ad hoc problemima i uvjetima za cjelovit prekid vatre, a pružao je usluge i humanitarnim aktivnostima za što, striktno gledajući, nije imao mandat Vijeća sigurnosti. Kada je 5. lipnja 1992. UNPROFOR postigao sporazum o otvaranju sarajevske zračne luke pod njegovom zaštitom, službeni mandat u BiH bio mu je dodijeljen i definiran u skladu s tim sporazumom. 8. Vijeće sigurnosti ovlastilo je rezolucijom 761 od 29. lipnja 1992. UNPROFOR da preuzme punu operativnu odgovornost za funkcioniranje i sigurnost sarajevskog aerodroma. To je uključivalo neposrednu sigurnost zračne luke i instalacija, nadgledanje njenog rada, nadzor nad postrojenjima, istovar humanitarnog tereta i osiguranje sigurnog kretanja humanitarne pomoći i humanitarnog osoblja (S/24075, članak 4). UNPROFOR je dodatno trebao verificirati povlačenje protuzrakoplovnih sustava oružja iz dometa oko aerodroma i prilaza, te nadzirati prikupljanje topništva, minobacača i raketnih sustava zemlja-zemlja u određena područja kako je bilo dogovoreno. Tu zadaću najprije je obavljao jedan veliki, a potom tri manja pješačka bataljuna zajedno s neophodnim jedinicama za potporu, uključujući vojne promatrače i civilnu policiju (ukupno oko 1.900 ljudi). 9. Vijeće sigurnosti je, nakon sve češćih izvješća o napadima na civile, kršenju ljudskih prava i nedostatku hrane i lijekova diljem republike, 13. kolovoza 1992. usvojilo rezoluciju 770 kojom, u skladu s Poglavljem VII Povelje, poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi omogućile dostavu humanitarne pomoći u BiH. Kasnijim odlukama ta je zadaća u cijelosti povjerena UNPROFOR-u. Vijeće je rezolucijom 776 od 14. rujna 1992., pozivajući se također na Poglavlje VII, ovlastilo UNPROFOR da podupre nastojanja Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR) da dostavlja humanitarnu pomoć širom BiH, a posebno da na zahtjev UNHCR pruža zaštitu, kada i gdje UNHCR ocijeni da je takva zaštita nužna (S/24540 članak 5). U rezoluciji je sa zahvalnošću zabilježena ponuda brojnih država članica da u tu svrhu stave na raspolaganje svoje vojno osoblje bez naplate troškova od UN. UNPROFOR je također ovlašten da štiti konvoje oslobođenih zatvorenika, ako to zatraži ICRC. Radi primjene rezolucije 776 uspostavljeno je posebno zapovjedništvo UNPROFOR-a za BiH, te raspoređeno dodatnih oko 7.800 pripadnika uz sektor Sarajevo. 10 . Vijeće sigurnosti je rezolucijom 781 od 9. listopada 1992. uspostavilo zabranu vojnih letova u zračnom prostoru BiH i ovlastilo UNPROFOR da kontrolira njeno provođenje, uključujući razmještanje promatrača na uzletištima širom bivše Jugoslavije. UNPROFOR-u je naloženo da odgovarajućim mehanizmom nadzora i dozvola osigura da letovi, osim onih koji su zabranjeni, budu u skladu s rezolucijom 781 Vijeća sigurnosti. Zabrana i ranije navedeni mehanizmi potvrđeni su rezolucijom 786 od 10. studenoga 1992. Ta zadaća povjerena je dodatnoj skupini od 75 vojnih promatrača UN. C. Makedonija 11. Vijeće sigurnosti je rezolucijom 795 od 11. prosinca 1992. naredilo uspostavu misije UNPROFOR-a u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji s ciljem da nadgleda i izvještava o prilikama u pograničnim područjima, koje bi mogle narušiti stabilnost u Makedoniji i zaprijetiti njenom teritoriju. Tu će zadaću obavljati jedan bataljun pješadije i skupina od 35 vojnih promatrača UN koji će biti raspoređeni na makedonskoj strani granice sa SRJ (S/24923 članak 3). U pogranična područja će, uz suglasnost makedonske vlade biti upućena i manja grupa civilnih policajaca UN. (Hina) fp 121128 MET feb 93