IZVJEŠĆE GLAVNOG TAJNIKA UN BUTROSA-GALIJA (1)

ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Objavljujemo cjelovit tekst izvješća glavnog tajnika UN Butrosa Butrosa-Galija Vijeću sigurnosti od 11. veljače. (Neslužbeni prijevod s engleskog.) NOVO IZVJEŠĆE GLAVNOG TAJNIKA NA TEMELJU REZOLUCIJE 743 VIJEĆA SIGURNOSTI UVOD 1. Vijeće sigurnosti je 21. veljače 1992. rezolucijom 743 odlučilo na temelju svojih ovlasti ustanoviti Zaštitne snage UN-a (UNPROFOR), za početno razdoblje od 12 mjeseci, a na temelju izvješća glavnog tajnika od 15. veljače 1992. i mirovnog plana UN (S/23280, anex III). Sadašnje izvješće ima za cilj Vijeću sigurnosti omogućiti da poduzme odgovarajuće akcije u vezi s budućnošću UNPROFOR-a, prije isteka njegova mandata 21. veljače 1993. I MANDAT I FUNKCIJE UNPROFOR-A 2. U rezolucijama koje su uslijedile nakon usvajanja rezolucije 743 Vijeće sigurnosti je odredilo odgovornosti UNPROFOR-a. Operativni mandat snaga sada je proširen na pet republika bivše Jugoslavije: Hrvatsku, BiH, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, a ima i ured za vezu u šestoj - Sloveniji. Zadaće UNPROFOR-a u trima republikama na koje se prvenstveno odnosi njegov mandat navedene su u nastavku izvješća. Prikaz brojnog stanja i rasporeda UNPROFOR-a pridodan je ovom izvješću kao aneks I. A. Hrvatska 3. Prema odredbama izvornog mirovnog plana UN-a UNPROFOR je imao za cilj da "prijelaznim rješenjima stvori uvjete mira i sigurnosti potrebne za pregovore o cjelovitom rješenju jugoslavenske krize" (S/23280, aneks III, članak 1). Radi ostvarenja tog cilja snage su bile raspoređene u tri područja pod zaštitom UN (UNPA) u Hrvatskoj, što je uglavnom odgovaralo područjima u kojima su međunacionalne napetosti dovele do oružanih sukoba. Plan usvojen od strana u sukobu oslanjao se na dva bitna čimbenika: s jedne strane povlačenje jugoslavenske narodne armije (JNA) iz Hrvatske i demilitarizaciji UNPA, a na drugoj privremenim nastavkom funkcioniranja postojeće lokalne vlasti i policije pod nadzorom UN-a, a do ostvarenja cjelovitog političkog rješenja za jugoslavensku krizu pod okriljem Konferencije EZ o Jugoslaviji. Od UNPROFOR-a se tražilo da osigura da UNPA postanu demilitarizirane i da sve osobe koje u tim područjima žive budu zaštićene od straha od oružanih napada. Uz vojno osoblje upućeni su i promatrači civilne policije UN-a koji bi osiguravali da lokalna policija svoje dužnosti obavlja bez diskriminacije ma kojeg naroda i uz potpuno poštivanje ljudskih prava svih stanovnika UNPA. UNPROFOR je također trebao pružiti odgovarajuću pomoć kako bi se omogućilo svim osobama koje su raseljene tijekom neprijateljstava da se, ako to žele, vrate svojim domovima (S/23280, aneks III, članci 7-20). 4. Vijeće je dodatno rezolucijom 762 od 30. lipnja 1992. ovlastilo UNPROFOR da preuzme ulogu promatrača u "ružičastim zonama" u Hrvatskoj pod čim se podrazumijevalo područja izvan UNPA pod kontrolom Srba, a u kojima su nastavljena neprijateljstva (S/24188, članak 16). Također je preporučeno stvaranje Zajedničke komisije, kojom bi predsjedavao UNPROFOR, a u kojoj bi predstavnici hrvatske vlade i lokalnih vlasti u području, uz sudjelovanje promatračke misije EZ, nadgledali i kontrolirali proces ponovne uspostave hrvatske vlasti u "ružičastim zonama". Ta zadaća je uključivala verifikaciju UNPROFOR-a za neodložno povlačenje Hrvatske vojske, snaga teritorijalne obrane i paravojnih jedinica iz "ružičastih zona", posebice s Miljevačkog platoa, kao i nadzor nad ponovnom uspostavom djelovanja hrvatske policije i ponovnim stvaranjem lokalnih policijskih snaga srazmjernih demografskoj strukturi u tim područjima prije izbijanja sukoba, te nadzor i održavanje reda i zakonitosti od strane postojećih policijskih snaga, uz posebnu skrb za manjine. 5. Vijeće je rezolucijom 769 od 7. kolovoza 1992. ovlastilo UNPROFOR da obavlja carinske i pogranične dužnosti na međunarodnim granicama onih područja u Hrvatskoj gdje su granice UNPA ujedno i međunarodne granice. Konačno, Vijeće je rezolucijom 779 od 6. listopada 1992. ovlastilo UNPROFOR da preuzme odgovornost za nadzor nad povlačenjem JNA i demilitarizacijom poluotoka Prevlaka. Za sve navedene zadaće u Hrvatskoj UNPROFOR sada raspolaže s nešto manje od 14.000 vojnih osoba (vidi aneks I). (Hina) fp 121101 MET feb 93