SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Srpski pritisci na Makedoniju Naslov: "Svi smo mi arkanovci" Podnaslov:U napetosti i strahu od izbijanja ratnog sukoba na njenim prostorima, etnički izmješana Makedonija predmet je velikosrpskih aspiracija Piše: Alain NAVARRO, AFP KUČEVIŠTE (Makedonija) - "Svi smo mi arkanovci" tridesetak mladih Srba iz mjesta Kučevište na sjeveru Makedonije, podržavajući vođu srpske paravojne grupe kojeg Sjedinjene Države smatraju "ratnim kriminalcem". Incidenti do kojih je došlo u tom selu sa srpskom većinom, koje se nalazi samo 15 km sjeverno od makedonske prijestolnice Skoplja, podsjećali su na slične predznake srpskih pobuna u Hrvatskoj i Bosni.Na Staru godinu izbili su sukobi između mladih Srba i makedonskih policajaca koji su došli skinuti jugoslavensku zastavu i slike nacionalističkih leadera Srbije. Od tada traje napetost. U srcu mjesta nasuprot općine slomljen je stup na kojem je zastava lepršala. Pogledi su nepovjerljivi. A makedonski policajci patroliraju naoružani mitraljezima. Prije nego li je bio u mogućnosti kontaktirati sa stanovnicima, specijalni dopisnik agencije France Presse bio je pozvan i saslušan u sjedištu policije, glomaznog zdanja iz kojeg se kontrolira prilaz mjestu."Radi se o vašoj sigurnosti", objasnio je šef policije. Međunaslov: Prijetnje žestokim sukobom Junak mladih Srba je Željko Ražnjatović, čije ratno ime je "komandant Arkan" i čije udarne grupe šire užas u ime obrane srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni. "On je naš zaštitnik, ali nije potrebno da dođe: svi smo mi arkanovci", dobacuje Bracko, uz glasno odobravanje njegovih kolega koji ne isključuju žestoki sukob s makedonskim snagama reda. Oni se zauzimaju za pripojenje Makedonije Jugoslaviji, tj, Srbiji i Crnoj Gori. Ti mladi Srbi, koji podržavaju Beograd u borbi protiv hrvatskih "ustaša", "muslimana" iz Bosne kao i Vatikana, žele nastavu isključivo na srpskom, odlazak direktora škole i makedonskih policajaca i paradiranje gradom s jugoslavenskom zastavom. U jednoj društvenoj sali u blizini općine, Arkanov portret visi na zidu uz portrete Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja. Ovaj posljednji, leader ekstremne desnice, koji je skupio 30 posto glasova na srpskim izborima u prosincu, izjavio je prošlog tjedna kako Makedonija treba biti rastrojena. Izjavljujući da u njoj živi 300.000 Srba, iako je u posljednjem popisu stanovništva 1991. godine bilo zabilježeno tek 44.160 ili 2 posto od 2 milijuna stanovnika, on je potvrdio pripojenje njenog sjevernog dijela Srbiji. Još uvijek čekajući međunarodno priznanje, etnički izmiješana Makedonija strahuje od mogućnosti izbijanja rata na njenim prostorima, što se dogodilo ostalim republikama bivše Jugoslavije. Rastava se obavila bez poteškoća, ali uz veliku kivnost sa srpske strane. Predsjednik Milošević odbio je prihvatiti nezavisnost male države, koja je između dva svjetska rata bila tek Južna Srbija, i svojski je stao na stranu Grčke koja smatra da ime Makedonije pripada helenskoj baštini. (Hina) br 081936 MET feb 93