IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA (3)

RADIO I TV POSTAJA (3) FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG - "Makedonskim političarima postalo je jasno da EZ nije sposobna riješiti pitanje priznanja njihove republike; u Skoplju se tvrdi da se od EZ više nema što očekivati. Sada je Makedonija krenula drugim putem kako bi postigla međunarodno priznanje. Postavila je zahtjev za prijam u UN i na vlastito čuđenje uvidjela da na tom putu dobro napreduje. Da bi uspjela najprije treba devet članica Vijeća sigurnosti prihvatiti taj zahtjev, s tim da nijedna stalna članica ne smije uložiti veto. U Glavnoj skupštini, za donošenje primjerene odluke dovoljna je zatim obična većina. Za EZ takav bi ishod bez sumnje bio prava sramota. Ipak, nijedna od stalnih zemalja članica Vijeća sigurnosti ne pokazuje preveliko zanimanje da uloži veto, pa čak ni Francuska. Osim toga, Odbor EZ za pravne vidove 'jugoslavenskog' pitanja pod predsjedanjem francuskog pravnika Badintera već je odavno izrijekom utvrdila da Makedonija ispunjava sve uvjete za priznanje. Doduše, primanjem u UN Makedonija ne bi riješila svoje probleme. Predsjednik Gligorov očekuje da će u prvo vrijeme biti još gore. Grčka je, kako se čini, sva izvan sebe glede mogućeg razvoja događaja. Gligorov drži da će Atena potpuno zapriječiti granice prema Makedoniji, izazivati pogranične okršaje, zatvoriti svoj konzulat u Skoplju, a možda čak i pokušati pregovarati sa Srbijom oko zajedničkog djelovanja. On se isto tako pribojava da bi i prije razmatranja makedonskog zahtjeva u New Yorku moglo doći do takvih akcija kako bi se pojedinim članicama Vijeća sigurnosti u zadnjem trenutku utjerao strah od mogućih posljedica ili radi toga da se Makedoniji naškodi još prije nego li bude pod zaštitom Povelje UN. (...) Makedoncima nije promaklo da su srpski ispadi na sjevernoj granici otprilike proporcionalni grčkima na južnoj granici. U Skoplju ne mogu razumijeti zašto su UN vojnici u Makedoniji razmješteni samo na granici sa Srbijom i Albanijom, a ne i s Grčkom. Usprkos buci u Ateni, makedonski političari ne vjeruju da će Grčka ići predaleko što se tiče agresivnih djelovanja. Naime, to bi moglo potaknuti na djelovanje stare i novi prijatelje Makedonije, a ponajprije Tursku koja se posljednjih mjeseci sve izraženije uključuje u događaje na jugu Balkana te koja je već stekla glas oprezne ali i djelotvorne regionalne sile. Turska će uskoro imenovati svog ambasadora u Skoplju. Posredovanjem Turske sve tri islamske članice Vijeća sigurnosti očitovale su spremnost da se založe za pristupanje Makedonije UN. Turska manjina u Bugarskoj igra konstruktivnu ulogu u smislu rješavanja poteškoća u unutrašnjoj politici. No, ondje se isto tako smatra da tu Turska ima svoje prste, iako ona posebno pazi na to da se, kao što to nije slučaj ni u Makedoniji, ne poistovjeti s tamošnjom manjinom ili čak da preko nje djeluje. Na kraju krajeva, pretpostavlja se u Skoplju, ni Bugarska neće stajati skrštenih ruku bude li Makedonija u opasnosti. Makedonskim političarima ne bi bilo drago da odjednom postanu jednostrano ovisni o ovom ili onom 'zaštitniku', no u sadašnjoj situaciji od dva zla bira se manje. Mnogim Makedoncima, a i njihovim političarima, iznenadna 'povezanost s islamom' izgleda pomalo neobičnom, pogotovo zato što tako položaj Albanaca kao gotovo jedine manjine dobiva nove dimenzije. Nakon postavljanja zahtjeva za prijam u UN Makedonija se neočekivano našla pred 'ponudom' Francuske da bude posrednikom, što još uvijek važi. Radi rješavanja pitanja oko imena države, Francuska je predložila 'arbitrarnu komisiju' (...) pri čijem bi imenovanju Pariz vodio glavnu riječ." U daljem tekstu autor navodi riječi Gligorova da se o imenu zemlje ne može raspravljati, "a ako svih dvanaest zemalja članica EZ prizna Makedoniju, u skopskoj skupštini već postoji prijedlog da se sadašnjem nazivu doda ime Skoplje. Grčka o tome ne želi ni čuti." Autor zaključuje da bi makedonski političari bili sretni kad bi se u nastojanja oko normalizacije stanja na jugu Balkana uključile i druge zemlje, a poglavito Njemačka, "koja bi - ako ništa drugo - diskretno mogla utjecati na neke članice Vijeća sigurnosti da se slože sa zahtjevom Makedonije za prijem u UN." (Hina) sb 200328 MET jan 93