SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Clintonova administracija pokazuje zube Naslov: Protekcionizam ili liberalna svjetska trgovina? Podnaslov:U očekivanju utvrđivanja osnovnih smjernica nove administracije u vanjskoj trgovini, Sjedinjene Države i EZ već su, u strahu jedna od druge, razmijenile protekcionističke mjere Piše: Jean-Louis SANTINI, AFP WASHINGTON - Prijetnja zatvaranjem otvorenog američkog tržišta za neka poduzeća Europske ekonomske zajednice (EZ), kojom se na isti način uzvraća na nedavni nalog zajednice, u stručnim krugovima u Washingtonu shvaćena je kao želja Clintonove administracije za isticanjem nepokolebljive odlučnosti u području vanjske trgovine. Ta odluka ponovo stavlja nož pod grlo Europljanima da do 22. ožujka prihvate kompromis koji je povoljniji za američke tvrtke za proizvodnju električne i telekomunikacijske opreme u podjeli tržišta EZ-a, primjećuju u europskim diplomatskim krugovima u Washingtonu. U službenom izviješću objavljenom u Washingtonu, Europski komesar za vanjsku trgovinu Leon Brittan ocijenio je nove američke protiv-mjere "jednostranim udarom". Ta odluka izgleda da je prije svega "motivirana političkim razlozima", izjavio je jedan europski diplomat u Washingtonu koji je želio ostati anoniman. Odluka je donešena nekoliko dana prije susreta 11. veljače između Sir Leona i američkog predstavnika za trgovinu Michaela Kantora, te dva tjedna prije pregovora o pitanjima trgovine predviđenih za 17. i 18. veljače na nižoj razini. Objavljujući ovog tjedna ove mjere, Michael Kantor je naglasio da direktiva zajednice koja je stupila na snagu 1. siječnja predviđa podupiranje "europskih tvrtki na štetu tvrtki Sjedinjenih Država i zemalja trećeg svijeta" glede telekomunikacija, električne opreme, vodovoda i transporta. "Te mjere nisu olako poduzete" dodao je Kantor. "Mislimo da se radi o "prvoj odmjerenoj mjeri", nastavio je naglašavajući da "američki proizvođači telekomunikacijske i električne opreme podnose već duže vrijeme velike štete radi restrikcija koje im nameće EZ". Međunaslov: Čemu će se prikloniti Clinton? Prijetnje koje je izrekla Clintonova administracija o američkom tržištu, nakon odluke, donešene pet dana ranije, da se povećaju carinske tarife na uvoz nekih čelika iz 19 zemalja - od kojih 8 iz EZ - sledile su od straha neke poslovne krugove koji se boje da se novi predsjednik ne bi prepustio razmahivanju protekcionistički usmjerenih snaga. Gerrit Jesslof, predsjednik euroameričke trgovinske komore koja okuplja 85 multinacionalnih tvrtki, izjavio je u jednom izvješću kako žali zbog američke akcije koja će usmjeriti prve razgovore između nove uprave i europskih predstavnika na "sektorske interese i uske sporove, stvarajući (...) zlokobnu atmosferu za napredak". Osjećajući tu opasnost, Paul Stern, bivša predsjednica Komisije za međunarodnu trgovinu, bliska Clintonu, upozorila je u ponedjeljak u članku u Wall Street Journalu, da je je bitno da predsjednik brzo preuzme kontrolu nad trgovinskom politikom zemlje kako je ne bi vodili veliki industrijski interesi i sindikati. Pored sektora telekomunikacija, crne metalurgije, poluvodiča, tekstila i veliki proizvođači automobila također su tražili da ih nova administracija bolje zaštiti od strane konkurencije. Navodeći dobro informirane izvore, New York Times je 26. siječnja izvijestio da se General Motors, Ford i Chrysler spremaju uložiti žalbu administraciji optužujući japanske i europske proizvođače da čine dumping na američkom tržištu. Oni se također nadaju da će Washington nametnuti dodatne carinske poreze za uvezena vozila. Administracija ne pristaje na povlačenje pred protekcionističkim pritiscima. Dokazujući svoju uvjerenost u moć slobodne razmjene, Clintonova administracija se sprema, prema navodima stručnih krugova, imenovati Rufusa Yerxa zamjenikom Kantora. Šef ekipe američkih pregovarača na GATT-u u Ženevi, Yerxa je pošten i strog pobornik liberalizacije svjetskih tržišta. Ali u stručnim krugovima i dalje strahuju da bi se Clinton mogao prepustiti mamljenju protekcionizma kako se ne bi odrekao svojih obećanja sindikatima, najvećim dobavljačima fondova za njegovu izbornu kampanju i kako bi ohrabrio velike industrijske grupe u postavljanju njihovih socijalnih programa. (Hina) br 042102 MET feb 93