PREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA STJEPAN MESIĆ U ANKARI

ANKARA, 21. siječnja (Hina) - Na početku službenog posjeta Turskoj, predsjednik Hrvatskog Sabora Stjepan Mesić sastao se u četvrtak s predsjednikom turskog parlamenta Husamettinom Cindorukom i u dužem otvorenom razgovoru razmijenio mišljenja o optimalnim akcijama za okončanje drame na prostoru bivše Jugoslavije i postizanje konačnog pravednog i trajnog rješenja. U razgovoru su sudjelovali i zastupnici turskog parlamenta članovi vladajuće i opozicijskih stranaka, a s hrvatske stane sudjelovali su i ambasadori prof. dr. Osman Muftić, Hidajet Bišćević i poslovni rukovoditelji najvećih hrvatskih tvrtki koje djeluju u ovom dijelu svijeta. Predsjednik Mesić je prvog dana posjete, koja je u Truskoj dobila izniman publicitet zbog političke senzibiliziranosti javnog mijenja, razgovarao i s g. Mesutom Yilmazom vođom glavne opozicijske Domovinske stranke (ANAP) kao i s državnim ministrom i zamjenikom premijera g. Erdalom Ilonujem. U svim je susretima do izražaja došla obostrana izrazita zabrinutost zbog razvoja krize, nastavka agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu uz obostrano podozrenje glede strane spremnosti režima u Beogradu i bosanskohercegovačkih srpskih vođa da primjene odredbe i načela ženevskog ustavnog modela. Predsjednik Cindoruk opširno je izvijestio o snažnim političkim pritiscima turske javnosti zbog nedjelotvornosti međunarodne zajednice, napose UN u suzbijanju "ovog srednjovjekovnog naroda kojeg je stvorila Srbija". Po njegovoj ocijeni nastavak ovakve politike mogao bi Tursku, ali i druge zemlje, navesti da ozbiljno razmišljaju o napuštanju svjetske organizacije zbog njene pasivnosti. U razgovoru je postignuta puna uzajamna suglasnost oko ocjene da Europa i Sjedinjene Države sada, nakon nastavka ženevskog procesa, moraju krajnje jasno i nedvojbeno staviti do znanja režimu u Beogradu da svijet neće tolerirati nove runde pregovaračke hipokrizije radi "zamrzavanja" okupacije i da za svaki znak neprihvaćanja ili odbijanja primjene međunarodnih odluka slijede kaznene mjere. Dvije su delegacije ocijenile da i nakon pritisaka bosanskohercegovačkih srba na pregovore treba nastaviti pritisak na Beograd uvođenjem elementa sile u provedbi "zabrane leta" nad BiH. Dvije su strane zajednički ocijenile da upravo u svjetlu realizacije Vance - Owenova plana u BiH treba proširiti mandat UN snaga ili ga, u slučaju neuspjeha, prebaciti na NATO - pakt ili neki drugi efikasni i vjerodostojni mehanizam prinude. U tom duhu bilo je i riječi i o potrebi da se što hitnije stabiliziraju hrvatsko muslimanski odnosni na temelju dugoročnih strateških ciljeva i u kontekstu vjerojatne nespremnosti srpske strane u BiH da prihvati ženevske prijedloge te moguće međunarodne akcije koja bi uslijedila. Dvojica predsjednika složila su se da u neposrednoj budućnosti međunarodna zajednica treba pružiti vjerodostojna uvjerevanja da neće "nagraditi agresora". Po riječima predsjednika K. Cindoruka, "o tome će ovisiti naš odnos prema UN i naše akcije". (Hina) dr 212006 MET jan 93