SUSRET STJEPAN MESIĆA S PREDSJEDNIKOM IRANSKE VLADE I PARLAMENTA

TEHERAN, 19. siječnja (Hina) - Na početku dvodnevnog službenog posjeta Islamskoj Republici Iran, predsjednik Sabora Republike Hrvatske Stjepan Mesić danas prijepodne razgovarao je s predsjednikom Vlade Hashemijem Rafsanjanijem (Hašemi Rafsandžani) i predsjednikom iranskog Parlamenta Nateqom Noorijem (Natek Nuri). U dužem razgovoru s predsjednikom Rafsanjanijem s hrvatske je strane sudjelovalo izaslanstvo u kojem su bili veleposlanik Republike Hrvatske u Iranu dr. Osman Muftić, veleposlanik u Ministarstvu vanjskih poslova Hidajet Biščević te najviši rukovoditelji vodećih hrvatskih gospodarskih tvrtki koje posluju s Iranom. Predsjednik Rafsanjani posebno se zanimao za aktualni razvoj prilika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u svjetlu Ženevskih pregovora i mogućnosti primjene predloženog ustavnog modela za BiH. Dvojica predsjednika razmijenili su mišljenja i o međunarodnim aspektima i mogućim posljedicama eventualnog nastavka sukoba. Predsjednik Mesić izvijestio je ajatolaha Rafsanjanija o stajalištu Hrvatske glede potrebe da se hitno obustavi agresija i postigne pravedno političko rješenje kako bi se izbjegao mogući regionalni sukob ili čak globalni vojni i politički zapletaj, čije bi posljedice štetile i hrvatskoj i muslimanskoj strani u BiH. Predsjednik Rafsanjani u tom se kontekstu zauzeo za smirivanje aktualnih povremenih sukoba između Hrvata i Muslimana u BiH, ocijenivši da je sam posjet hrvatskog izaslanstva u ovom trenutku znak obostrane zainteresiranosti da se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini konstruktivnim pristupom uspostavi pravedni mir, radi dugoročne stabilizacije toga prostora i gospodarskog razvitka. U razgovoru je došla do izražaja bliskost pogleda o potrebi hitnog političkog rješenja jačanjem pritiska na režim u Beogradu i srpske snage u BiH radi prihvaćanja Ženevskog modela za BiH i uz nužnu međunarodnu kontrolu stvarne primjene svih zaštitnih mehanizama koja će jamčiti poštivanje ljudskih prava, uklanjanje oružja i kažnjavanje ratnih zločinaca. Obostrano je ocijenjeno da predloženi model uređenja BiH znači dokidanje ideje o srpskoj "državi u državi", ali da međunarodna zajednica snosi odgovornost za stvarno poštivanje ženevskih dogovora, uključujući i primjenu sile u slučaju da režim u Beogradu i bosanski Srbi pokušaju izbjeći obvezama. Posebno se raspitujući o stanju u Hrvatskoj i mogućnostima hrvatskog gospodarstva, predsjednik Rafsanjani je izrazio punu zainteresiranost Irana za proširenje suradnje, osobito u području bankarstva, brodogradnje i naftne industrije. On je s osobitom pozornošću i spremnošću za dugoročnu suradnju saslušao argumente o geoprometnom i gospodarskom značenju Hrvatske u povezivanju sredozemnog i srednjeeuropskog prostora. Predsjednik iranskog Parlamenta Nateq Noori također se zanimao za genezu i aktualno stanje krize na prostoru bivše Jugoslavije. Objasnivši da proces u Ženevi, po mišljenju Hrvatske, nudi povoljnu osnovu za trajno i pravedno rješenje koje ne bi oštetilo ni muslimansku zajednicu u BiH, predsjednik Mesić je svog sugovornika izvijestio o mogućim širim regionalnim posljedicama eventualnog nastavka rata. Predsjednik Noori posebno se zanimao za hrvatske poglede na politiku muslimanskog vodstva u BiH, napose glede njihova očekivanja da će rješenje biti postignuto isključivo međunarodnom akcijom. U razgovoru je došla do izražaja bliskost stavova o potrebi političkog rješenja u BiH uz neophodnu međunarodnu kontrolu. Eventualni slom Ženevskog procesa doveo bi, po ocjeni Stjepana Mesića, do eskalacije sukoba i golemog broja novih žrtava. Predsjednik iranskog Parlamenta se suglasio, uz svu skepsu spram međunarodne zajednice, da treba vjerovati da ženevski proces vodi k brzom okončanju rata i pravednom političkom rješenju u BiH. On je na kraju ocijenio da će u protivnom primjena sile biti neizbježna. (Hina) fs 191442 MET jan 93