STIPE MESIĆ : SABORSKE RASPRAVE SU BILE DEMOKRATSKE I ARGUMENTIRANE

ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Novoizabrani je Zastupnički dom Sabora od prve osnivajuće sjednice 7. rujna do sada donio 35 zakona, a prvo je čitanje provedeno za 18 zakonskih prijedloga. No, ostaje još mnogo zakona koje treba donijeti. Vlada Republike Hrvatske i saborska radna tijela već uobličavaju tekstove pojedinih budućih zakona koji će potom u saborsku proceduru, a prijedlozi nekoliko za Republiku strateški važnih zakona pred Saborom će biti na zasjedanju koje počinje sutra. To je u razgovoru s novinarem Hine izjavio predsjednik Sabora Republike Hrvatske Stipe Mesić najavljujući zadnju ovogodišnju sjednicu Zastupničkog doma. Ocjenjujući saborske rasprave demokratskim i argumentiranima, Mesić je dodao da Sabor donosi zakone sukladne zapadnim sustavima, a demokracije će, drži on, biti sve više, poglavito nakon skorašnjih izbora za Županijski dom. Upitan hoće li za njegova četverogodišnjeg mandata rad Sabora biti profesionaliziran, kako je to predloženo i saborskim Poslovnikom, Mesić je kazao da dio zastupnika svoju dužnost već obavlja profesionalno, a neki to namjeravaju. Ima, međutim i zastupnika koji za profesionalizaciju nisu zainteresirani jer ih ni zastupnička primanja ne privlače. No, najveći dio, uz svoj profesionalni posao, može kvalitetno obavljati i svoju zastupničku dužnost. "Zagovornik sam jake i učinkovite oporbe, jer samo takva oporba može jamčititi kvalitetan rad Sabora", istaknuo je predsjednik Mesić govoreći, pak, o odnosu oporbe i većinske stranke. "U zemljama gdje je oporba beznačajna, bez utjecajnih osoba, i demokracija je slaba", drži Mesić. Kako su u zadnje vrijeme pregovori i suradnja hrvatskih oporbenih stranaka učestali, a osnivaju se i nove, Mesić očekuje da ćemo na sljedećim izborima kroz oporbu dobiti jake osobe i dobre programe. Na pitanje o prisutnosti Sabora u međunarodnoj, a posebice međuparlamentarnoj suradnji, te o nazočnosti hrvatskoga Sabora u međunarodnim parlamentarnim udruženjima, predsjednik Mesić je kao vrlo značajno istaknuo članstvo Hrvatske u Interparlamentarnoj uniji a i prisutnost hrvatskoga parlamenta u Vijeću Europe. "S brojnim zemljama imamo dobru bilateralnu suradnju, a pozivi predsjednika parlamenata Turske, Irana, Libije ( koji je upravo ostvaren), Slovačke, Austrije, Mađarske, itd. da posjetim njihove zemlje, dokaz su da ugled Hrvatske u svijetu raste i da mnogi žele čuti naše mišljenje o međunarodnim problemima i procesima te naša iskustva". O raspletu političkih prilika na području bivše Jugoslavije, o ratu u Bosni i Hercegovini i njegovu odrazu na događaje u Hrvatskoj, Mesić opetuje da se sve ono što je govorio o radu Sabora uistinu i mora učiniti u ime samostalnosti za koju se Hrvatska izborila. " Da bismo imali bolji život, moramo nastojati da rat u BiH što prije prestane, jer se on izravno tiče i naše države. Taj rat sprečava prometno povezivanje, a bez neometana prometa nema kvalitetne privrede. Hrvatskoj taj rat i izravno šteti jer s okupiranih dijelova BiH agresor napada i dio Hrvatske. Sve je to razlogom da je naš politički angažman usmjeren na završetak rata u BiH. No, sadašnjim pokušajima rat neće prestati. Koliko znam, nikad se u povijesti nije dogodilo da su oni koji su opkoljeni uspjeli probiti blokadu i osloboditi se bez pomoći izvana. Dakle, Bosni je potrebna pomoć izvana. Malo je vjerojatno da će svijet poslati sto tisuća vojnika da se bore za slobodu Bosne. Da bi došlo do mira, Srbiji treba zaprijetiti ultimatumom, a ako poslije toga ne povuče vojsku iz BiH, valja krenuti u odlučnu akciju. To znači bombardiranje njihove ratne industrije, aerodroma i Generalštaba". Govoreći o ulozi UNPROFOR-a u Hrvatskoj, Mesić je kazao da u sljedećim mjesecima snage UN moraju izvršiti obveze iz Vancova plana, uključujući nadzor na granicama sa Srbijom, dakle onemogućavanje povezivanja s tzv. krajinama. Mirovne snage moraju također razoružati paravojne srpske formacije i omogućiti da hrvatske institucije budu na cjelokupnu hrvatskom teritoriju te da se hrvatski prognanici vrate u svoje domove. Time bi rat bio okončan, zaključuje Mesić. "Hrvatska je činila sve da spriječi rat. Htjeli smo argumentima uvjeriti svijet da Srbija ne želi nikavu Jugoslaviju, već veliku Srbiju, te da se priprema za rat", istaknuo je predsjednik Mesić podsjetivši na sva ona nastojanja Hrvatske da se kriza bivše Jugoslavije riješi mirnim putem. "Hrvatska i Slovenija na početku su ponudile konfederalni koncept uređenja bivše jugoslavenske zajednice. Učinili smo sve da do rata ne dođe, a kada je Hrvatskoj nametnut, ona se branila i dalje poduzimala sve da što prije prestane. Unijeli smo stanovite promjene u Ustavu i donijeli zakon kojim se svim nacionalnim manjinama jamči pravo na kulturnu autonomiju i lokalnu samoupravu. Hrvatska je donijela i Zakon o oprostu i njime je pokazala da se svi oni koji su prevareni još mogu vratiti i živjeti u Hrvatskoj. Učinit ćemo sve da ne bude bojazni od kolektivne odgovornosti, a pravna država mora ustrajati na individualnoj odgovornosti za počinitelje kaznenih djela ratnog zločina, genocida i zločina protiv civilnog pučanstava. Što pravna država bude bolje funkcionirala i građani Hrvatske bit će bolje zaštićeni", kazao je na kraju razgovora predsjednik hrvatskoga Sabora Stipe Mesić. (Hina) žb 210908 MET dec 92