U 1992. REGISTRIRANO VIŠE OD 200 UDRUŽENJA GRAĐANA

ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske registriralo je tijekom 1992. godine više od 230 udruženja građana, od Rotary cluba Zagreb - Hrvatska humanitarna zaklada, registriranog 2. siječnja 1992. pod rednim brojem 1392, do Zaklade Documenta Croatica - središnjica za genocid i ratne zločine, registrirane 30. prosinca prošle godine pod rednim brojem 1623. Registar udruženja građana, koji se vodi od 1945. godine, Ministarstvo pravosuđa i uprave preuzelo je 1990. godine od Ministarstva unutarnjih poslova. Od 1983. godine u Ministarstvu pravosuđa vodi se i registar društvenih organizacija, u koji je upisano preko 670 organizacije, dok je u registar saveza društvenih organizacija upisano njih oko 250. Njihovo je osnivanje i rad uređeno Zakonom o društvenim organizacijama i udruženjima građana donešenim 1990. godine, po kojem organizaciju ili udruženje može osnovati deset punoljetnih građana. Nepostojeća udruženja --------------------- "Pretpostavljamo da dobar dio udruženja građana, kao i dio društvenih organizacija i saveza, više faktički ne djeluje", izjavio je u razgovoru za Hinu upravni savjetnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Marijan Bertalanić. Dodao je da Ministarstvo do sada nije pokretalo postupke za utvrđivanje činjenica i brisanje nekih udruženja za koja se pretpostavlja da su prestala djelovati. Opravdavajući to velikim brojem udruženja i organizacija, Bertalanić je istaknuo kako je veliki broj udruženja, donošenjem zakona o društvenim organizacijama 1982. automatski brisan iz jednog i upisivan u drugi registar, neka od njih više se ne nalaze na adresama na kojima su registrirani i sl. "U Ministarstvu pak na tim i poslovima registracije političkih stranaka rade dvije osobe i prioritet se daje poslovima registracije novih", kazao je Bertalanić. Tako je npr. u registru udruženja građana pod rednim brojem 1. upisan 1945. Lovački savez Hrvatske, koji je brisan 1987, ali zbog upisa u registar društvenih organizacija. U drugoj polovici 40-tih godina registrirana su, npr. udruženje zabavnih putujućih poduzetnika, čiji je rad međutim zabranjen rješenjem tadašnjeg Republičkog sekreterijata unutrašnjih poslova Hrvatske, kao i Udruženje "Plamen" - prijatelja za podizanje krematorija, koje je 1947. registrirano kao naučno udruženje. Kao prvo društvo koje je, nakon preuzimanja registra, ubilježilo Ministarstvo pravosuđa i uprave pod rednim brojem 1298. 6. ožujka 1990. upisan je Lički fond popa "Marka Mesića", a od tada do danas je registrirano preko tristo udruženja. "Uz velik broj humanitarnih organizacija i udruženja, zamjetan je i velik broj zavičajnih klubova, a od početka rata u Bosni i Hercegovini došlo je do prave 'poplave' takvih klubova", napominje Bertalanić, dodajući da je samo u 1992. registrirano gotovo pedesetak takvih klubova, zajednica ili društava. Kako su u Ministarstvu registrirana udruženja i organizacije koje djeluju na cjelokupnom teritoriju Hrvatske ili na području više općina, a kako i svaka općina vodi registar za svoje područje, ukupan broj nije poznat, ali "očito je da se radi o nekoliko tisuća njih". Kompjutor umjesto devet debelih knjiga --------------------------------------- Registari uduženja građana, društvenih organizacija i saveza vode se u devet velikih knjiga, što otežava njihovo ažuriranje. Međutim, počeo je rad na kompjuterizaciji, pa će, ističe Bertalanić, osim ažurnosti, biti moguća i njihova klasifikacija, jer spektar udruženja doista je širok, "od kulturnih, prosvjetnih, umjetničkih, športskih, humanitarnih do hobističkih udruženja". Tako je npr. uz registraciju "Bedema ljubavi", Društva hrvatskih udovica domovinskog rata, Hrvatskog nacionalnog komiteta svjetskih kongresa za naftu ili SOS Dječje selo Hrvatske, prošle godine ubilježeno i Udruženje deviznih štediša, Zajednica proziranja vlastitih ograničenja, Klub prijatelja pasa 5. FCI skupine "Nardic club" ili Hrvatski savez uzgajivača koza. U registar društvenih organizacija, uz npr. auto-moto društva, društva dizajnera ili povjesničara umjetnosti, speleološka društva ili Ninjutsu savez Hrvatske, upisani su i sindikati. U registar saveza društvenih organizacija upisano je sedam sindikalnih središnjica, dok je u registar društvenih organizacija upisano čak 159 sindikata, od Sindikata strojnog osoblja Hrvatske do Hrvatskog sindikata djelatnika u prosvjeti. U nadzoru zakonitosti rada udruženja građana i društvenih organizacija, Ministarstvo pravosuđa, ističe Bertalanić, nadležno je samo za provođenje samog Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana. "Sve ostalo je u nadležnosti resornih ministarstava, odnosno organa uprave i njihovih inspekcijskih službi". O prestanku rada udruženja ili organizacije mogu sami obavijestiti Ministarstvo, što su većinom i učinile bivše organizacije koje su djelovale na nivou bivše Jugoslavije. Postupak za utvrđivanje činjenica za brisanje iz registra mogu inicirati i druga tijela državne uprave kao i sami građani, na čiju inicijativu formalni zahtjev pokreće i vodi Ministarstvo po službenoj dužnosti, pojašnjava Bertalanić. Kako važeći Zakon o društvenim organizacijama i udruženjima građana nije usklađen s novim Ustavom, koji jamči slobodu udruživanja, ali više ne predviđa kategoriju društvenih organizacija kao društveno-pravnih organizacija čija su sredstva u društvenom vlasništvu, tu će problematiku trebati riješiti novim zakonom. "Obzirom na to društvene organizacije ne mogu imati položaj društveno- pravne osobe, nego građansko-pravne kao udruženja građana", ocijenila je pomoćnica ministra za upravu Mira Martinec. (Hina) do 090820 MET jan 93