HOMMAGE VOJMILU RABADANU

ZAGREB, 5. siječnja (Hina) - U povodu pete obljetnice smrti istaknutog kazališnog djelatnika Vojmila Rabadana danas je u Hrvatskom narodnom kazalištu održan znanstveni skup "Hommage Vojmilu Rabadanu 1909. do 1988." djelatniku koji je zbog svoga političkoga svjetonazora bio zapostavljen. Dr. Branko Hećimović je istaknuo da je Rabadan u svom bogatom stvaralaštvu kao redatelj, kazališni pisac i prevoditelj ostavio značajni trag u hrvatskom glumištu, polazeći od toga da su sva njegova djela vezana uz kazališnu scenu uvijek imala određenu moralnu i nacionalnu poruku. Svoje kazališno djelovanje dr. Rabadan započinje koncem 30-ih godina u Splitu, a nastavlja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, gdje je zaslužan za scensko uprizorenje brojnih djela iz starije hrvatske književnosti, osobito djela Držića, Lucića i Marulića. Jedan dio njegova kazališnoga rada bio je vezan i uz dječju književnost, a posebno se oduševljavao djelima Ivane Brlić-Mažuranić. Dr. Rabadan, kazao je Hećimović, bio je 1945. godine potisnut iz Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a od 1949. kada se ponovno vraća kazalištu, djeluje uglavnom u lutkarskim kazalištima i kazalištima za djecu diljem Hrvatske. Tu ostavlja niz velikih kreacija, na kojima su utemeljeni budući pravci hrvatskog dječjeg glumišta. Dr. Antonija Šaban-Bogner osvrnula se na Rabadanovo sudjelovanje u Zagrebačkom kazalištu lutaka, gdje se potvrdio kao izvrstan redatelj, napisavši 20-ak dramskih igrokaza za djecu u kojima se potvrdio kao istinski umjetnik i izvorni dječji stvaratelj. Akademik Lovro Županović je istaknuo da je Rabadan u naponu stvaralačke snage bio maknut s ondašnje kazališne i kulturne scene, ali da niti to nije umanjilo njegovu ulogu u hrvatskoj glazbenoj kulturi u zadnjih 50-ak godina, gdje se pokazao kao izvrstan pisac opernih libreta, kao redatelj opera i pisac igrokaza duhovne provenijencije. Rabadan se, kazao je Županović, posebno istaknuo u madrigalističkoj glazbi, prevodeći i oblikujući tu vrst glazbe iz francuske, talijanske i njemačke glazbene baštine, prilagođujući je hrvatskom glazbenom izrazu. Uz to, napomenuo je Županović, Rabadan se istaknuo i kao pisac glazbenih kritika, naročito u listu "Straža" od 1929. do 1945. godine. Dr. Nikola Vončina govorio je dijelu Rabadanova stvaralaštva koje se odnosilo na njegov doprinos stvaranju radijske drame, dodavši da je Rabadan u svojim adaptacijama, koje su ostale zabilježene na radio-vrpci, uspio izbjeći indoktrinaciji ondašnjeg poretka. O Rabadanu su na današnjem znanstvenom skupu još govorili dr. August Kovačec, Đurđa Dević i Mario Đuranec, a namjera ovoga skupa bila je da se ovaj dugo godina zatomljivani i marginalizirani kazališni djelatnik uvrsti među one djelatnike koji su smatrani utemeljivačima suvremenoga hrvatskoga glumišta te da njegov opus doživi značajniju znanstvenu i teatrološku analizu i punu valorizaciju u vremenu koje je pred nama. (Hina) žb 051250 MET jan 93