SERVIS POSEBNIH NASLOVA JEDINSTVENO TRŽIŠTE

Nadnaslov: Koliko je stvarna jedinstvena Europa u godini 1993. Naslov: Jedinstveno tržište ulazi na mala vrata Podnaslov: Godina 1992. doista nije proslavila Europu, nemoćnu da riješi krizu u bivšoj Jugoslaviji, zabrinutu za svoje poljoprivrednike, neodlučnu glede vlastitih projekata europske i monetarne unije koji su pobudili nepovjerenje u tehnokratske snage Europske zajednice. Piše: Charles SCHIFFMANN, AFP BRUXELLES - Najavljivno od 1985., jedinstveno europsko tržište bez granica postalo je pravomoćno 1. siječnja, no bez osjećaja slavodobitnosti. Mnogi stanovnici EZ promjene neće niti primijetiti. Granične kontrole putnika održat će se još nekoliko mjeseci, a tek 4. siječnja, prvoga radnog dana u godini, trebale bi nestati gužve kamiona na graničnim prijelazima između dvanaest zemalja. U Bruxellesu, Europska komisija nije predvidjela posebnih svečanosti, a glasnogovnornik Komisije objasnio je kako ovako sumornoj situaciji ne priliče bučne manifestacije. Jer, 1992. godina doista nije proslavila Europu: nemoćnu da riješi krizu u bivšoj Jugoslaviji, zabrinutu za svoje poljoprivrednike, neodlučnu glede vlastitih projekata europske i monetarne unije koji su pobudili nepovjerenje u tehnokratske moći Europske zajednice. Ugovor iz Maastrichta, koji je trebao postati pravomoćan 1. siječnja, čime bi se zacrtala zajednička vanjska politika i ubrzalo ustoličenje jedinstvene monete, još uvijek nisu ratificirale Danska i Velika Britanija, dok su nacionalne valute postale igračkama spekulacija. Međunaslov: Stroj se tek pokreće Strpljiv zakonodavni rad započet godine 1986. uklonio je zapreke nacionalnih zakona kako bi proizvođači i potrošači mogli jedinstvenim tržištem smatrati širok prostor napučen s 345 milijuna stanovnika koji se ubrajaju među najbogatije na planetu. U području razmjena roba promjena će se najviše očitovati: od 1. siječnja proizvodi prelaze granice bez zaustavljanja na prijelazima za naplatu pristojba (porez na dodatnu vrijednost) dok su carinske pristojbe između zemalja članica ukinute od 1968. U poduzećima su računovođe morale promijeniti svoje navike u ophođenju s kupcima i dobavljačima iz drugih zemalja članica te se odsad prema njima imaju ophoditi kao prema svojim sunarodnjacima. Za 63.000 zaposlenih u carinskim službama promjena znači nezaposlenost ili umirovljenje. Zaštićeni statutom dužnosnika koji ih štiti od otkaza, nekoliko desetaka tisuća carinika naći će druga zaposlenja, u brigadama za sprečavanje krijumčarenja ili poreznoj administraciji. I u industriji će se osjetiti učinci jedinstvena tržišta. Relativno usklađenje pravilnika o proizvodima omogućilo je industrijalcima da proizvode više robe koja je dotad morala odgovarati nacionalnim propisima svakoga pojedinog tržišta. Najljepši primjer svakako su preinake nametnute proizvođačima automobila koji su morali usvojiti zajedničke standarde za kočnice, ispušne plinove te automobilska svjetla. Francuska tako više neće imati prava zahtijevati da novi automobili budu opremljeni žutim svjetlima. Međunaslov: Spretnima će se posrećiti U drugim industrijskim sektorima europsko ujednačenje nije tako daleko odmaklo: električne i telefonske utičnice još se uvijek razlikuju od zemlje do zemlje. Bankari i osiguravajuća društva pripremili su se na pojačanu konkurenciju jer se odsad mogu slobodno suočiti s čitavim jedinstvenim tržištem. No trebat će vremena prije no što se izbrišu sva porezna i pravna odstupanja koja bi mogla ograničavati prednosti takve konkurencije za korisnike. Isto tako, vozač koji budu kupili vozilo u drugoj zemlji članici morat će ga sve do 1997. datvai na 'pregled' u svojoj zemlji iako su u načelu kriteriji provjere jednaki posvuda u zemljama dvanaestorice. Zauzvrat, putovanja bi mogla postati daleko zanimljivija za one koji budu znali iskoristiti razlike u cijeni od zemlje do zemlje. Privatne osobe moći će sa sobom donijeti onoliko robe koliko mogu prevesti. Ili ne baš toliko, jer postoji ograničenje za proizvode na koje se naplaćaju najviši porezi (800 cigareta, 90 lit. vina, 10 lit. žestokog alkohola). Čak će i zlato moći donositi iz Luxembourga gdje se na žutu kovinu ne plaća porez na dodatnu vrijednost. (Hina) rb 021811 MET jan 93