U Dubrovniku je zasvijetlila Tvrđava Lovrijenac, u Varaždinu Gradska vijećnica, u Puli Zlatna vrata, u Osijeku Trg Ante Starčevića, a u Zagrebu Hrvatsko društvo likovnih umjetnika. Simbolički se tako porukom o europskim izborima spojio hrvatski jug i sjever, zapad i istok, priopćio je u subotu Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Hrvatski građani biraju 12 od ukupno 720 zastupnika koliko će ih biti u ovom sazivu Europskog parlamenta. Pravila provedbe europskih izbora znatno se razlikuju od članice do članice, a različiti su i termini glasanja.
Prvi na birališta izlaze Nizozemci koji tradicionalno glasaju četvrtkom pa su tako 6. lipnja otvorili novi izborni ciklus. Dan nakon, na biralištima su bili Irci i Česi. Subota je izborni dan u Latviji, Malti, Slovačkoj, a nedjelja u svim preostalim državama članicama EU-a među, kojima je i Hrvatska.
U nekim je državama moguće prijevremeno glasanje, uz registraciju, a u Češkoj i Italiji birališta ostaju otvorena dva dana. Glasanje je obvezno u Belgiji i Luksemburgu. U Francuskoj i Nizozemskoj se može glasati preko opunomoćenika, a Estonija je za sada jedina EU članica koja dopušta i elektroničko glasanje.
Razlike postoje i u drugim aspektima, na primjer minimalnoj dobi za glasanje i pravilima o glasanju iz inozemstva. Tako u Austriji, Belgiji, Njemačkoj i na Malti birački prag iznosi 16 godina, a u Grčkoj 17. U većini zemalja biračko pravo stječe se s napunjenih 18 godina, baš kao i pravo na kandidaturu.
No u Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Latviji, Litvi, Slovačkoj i Poljskoj kandidati moraju imati napunjenu 21 godinu. U Rumunjskoj 23, a u Grčkoj i Italiji 25.
Procjenjuje se da u EU-u ima oko 360 milijuna građanki i građana s pravom glasa. U Hrvatskoj je u registru više od 3.7 milijuna birača, a prema podacima Eurostata njih oko 215 tisuća na europske izbore izlazi prvi put.
Kako bi informirao i potaknuo birače na veću izlaznost, Europski parlament je posljednjih nekoliko mjeseci provodio komunikacijsku kampanju „Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost“. Kampanju su podržale brojne udruge, privatni i javni sektor, ali i zvučna imena i kreatori digitalnog sadržaja.