Studenti prisutni na predavanju naslovljenom "Europska priča o IZBORIMA" mogli su svojim pametnim telefonima odgovarati na pitanja Ureda EP-a, a od zabilježena 92 odgovora, njih 87 posto je reklo da mladima ne bi trebalo dati pravo glasa sa 16 godina.
Četiri države članice: Belgija, Njemačka, Malta i Austrija će ove godine omogućiti glasanje na europskim izborima 16-godišnjacima dok u Grčkoj ta granica iznosi 17 godina.
Spuštanje donje granice smatra se jednim od načina da se poveća sudjelovanje mladih na izborima.
"Nedavno sam imala 16 godina i znam da mi budućnost i zdrav razum i razmišljanje nisu bili na prvom mjestu", rekla je za Hinu studentica četvrte godine elektrotehnike Ana.
Dodala da je da su "psiholozi dokazali da prefrontalni korteks tad još nije razvijen".
"Prije su govorili da se taj dio mozga odgovoran za razumno razmišljanje razvija do 21 godine, a sad kažu da je ipak kasnije. Mislim da je sasvim pristojna dob (za glasanje) od 18. do 21. godine", istaknula je.
Slično razmišlja i Ela, studentica četvrte godine računarske znanosti, koja se prisjetila svoje sestre koja ima 16 godina.
"Mislim da je njoj dovoljan jedan TikTok (video) da promijeni svoje mišljenje, a smatram da sam i ja tako razmišljala tada. Mislim da ljudi fakultetske dobi već puno kritičnije razmišljaju nego 16-godišnjaci", kazala je za Hinu.
Predavanje Ureda EP-a je održano u sklopu kolegija Kružna ekonomija, čiji je nositelj bivši eurozastupnik iz redova zelenih Davor Škrlec.
Vjekoslav, student četvrte godine računarstva, rekao je da je "možda ponekad premalo i 18" godina da bi se glasalo.
Pozitivnih odgovora na pitanje je bilo 11 posto, a dva posto su otpala na odgovor "ne znam".
Matea, studentica četvrte godine računarstva, misli da bi "možda trebalo" smanjiti dobnu granicu za glasanje.
"Možda su čak mlađe generacije već zainteresirane i dobro prate, pogotovo s medijima i sa svime. Mislim da bi čak možda bilo pametno”, kazala je Matea.
Izlaznost
Nakon što je izlaznost na europskim izborima opadala od prvih održanih 1979., ona je 2019. iznosila 50,6 posto, osam postotnih bodova više nego 2014. To je povećanje velikim dijelom bilo rezultat veće participacije mladih. Većina glasača je tada navela osjećaj građanske dužnost kao razlog izlaska na izbore.
Međutim, Ivo Antunović iz Ureda EP-a u Hrvatskoj je kao "osobito poraznu" ocijenio nisku izlaznost mladih u Hrvatskoj, koja je 2019. iznosila 18 posto, a 2014. tek 13 posto.
Ela, koja još nije odlučila za koga će glasati, rekla je da "definitivno izlazi".
"Bila sam motivirana u obitelji jer mi je to nekako ugrađeno kao odgovornost", kazala je.
Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazali su u travnju rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta.
Vjekoslav je kazao da bi "volio izaći na izbore, ali mora saznati kako" jer je rekao da dosad nije pratio europske teme.
Matea također namjerava izaći, a kao motivaciju je navela upravo postojanje prava glasa.
"Ako već postoji, zašto ne? Uvijek smo sposobni samo se žaliti, ali zapravo malo ljudi izađe (na izbore)", dodala je.
Ana pak je kao primarnu motivaciju navela želju da glasa za "ljude koji su sposobni".
"Koji će zastupati moja mišljenja, a ne da dođe netko kome je samo cilj biti tamo par godina, uzeti plaću i otići”, rekla je.
U Hrvatskoj 61 posto ispitanika kaže da ih zanimaju europski izbori, 57 posto građana ističe da bi izašli na izbore da se oni održavaju idući tjedan, a velika većina građana, njih 83 posto, smatra da Hrvatska ima koristi od članstva u Uniji.
"Mislim da je život možda malo jednostavniji, integriraniji smo otkako smo u Europskoj uniji. Rekao bih da je malo jednostavnije sve skupa upravo zbog činjenice da se mogu slobodno kretati unutar Europske unije", pojasnio je Vjekoslav.