Ruska agresija na Ukrajinu nije samo utjecala na strukturu NATO-a koji se proširio na Švedsku i Finsku, već i na zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU-a.
Naime, na referendumu 1. lipnja 2022. Danci su odlučili ukinuti dotadašnje izuzeće od zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a i to premoćnom dvotrećinskom većinom.
Nakon toga sve su države članice EU-a uključene u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku.
Sam Europski parlament stavio je u veći fokus sigurnosna i obrambena pitanja nakon ruske agresije.
"Napad na europski mirovni poredak"
Već krajem svibnja 2022. Europski parlament usvojio je preporuke Vijeću i Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a nakon ruske invazije na Ukrajinu.
U njemu je istaknuto kako ruska agresija „predstavlja napad na sam europski mirovni poredak te stoga ugrožava temelje na kojima je izgrađena vanjska, sigurnosna i obrambena politika Unije“.
Zbog toga su europarlamentarci predložili nekoliko stvari.
Apelirali su na „brz napredak u uspostavi obrambene unije“.
Također su poručili da strateška autonomija Europske unije treba postati „sveobuhvatni cilj“ i to „kako bi Unija mogla djelovati samostalno kada je to potrebno te s partnerima kad je to moguće i kako bi imala važnu ulogu na međunarodnoj sceni“.
U tom su kontekstu poručili da je za ostvarenje strateške autonomije potrebno raditi i na smanjenju energetske i prehrambene ovisnosti.
Zatražili su i uklanjanje vojne opreme s popisa isključenih aktivnosti Europske investicijske banke kako bi se lakše financirala europska obrambena industrija.
Jedinice pod zapovjedništvom Unije
Europski parlament usvojio je krajem studenog prošle godine izvješće o prijedlozima za izmjenu Ugovora Europske unije.
Tim izvješćem Europski parlament „traži uspostavu obrambene unije koja uključuje vojne jedinice, stalni kapacitet za brzo raspoređivanje pod operativnim zapovjedništvom Unije“.
Također su predložili „zajedničku nabavu i razvoj naoružanja financira Unija putem namjenskog proračuna usvojenog u postupku suodlučivanja i podložnog parlamentarnom nadzoru“.
Takve promjene,, napomenuli su europarlamentarci ne bi utjecale na neutralnost pojedinih zemalja članica EU-a i članstvo u NATO-u većine zemalja.
Posljednjom rezolucijom o podršci Ukrajini povodom dvogodišnjice rata, eurozastupnici predložili su da države članice i Uniju „da istraže mogućnosti za zajedničke pothvate i blisku suradnju s obrambenim industrijama iz trećih zemalja sličnih stavova u svrhu pružanja potrebnog streljiva Ukrajini“.
Također se apeliralo na države članice da jačaju europsku vojnu suradnju „na razini industrijskih i oružanih snaga kako bi EU postao snažniji i sposobniji pružatelj sigurnosti koji je interoperabilan i komplementaran s NATO-om“.
Zajednička nabava i ulaganja u istraživanje i razvoj u području obrane također bi trebalo poticati, istaknuli su eurozastupnici.
Povjerenik za obranu
Godišnje izvješće Europskog parlamenta o implementaciji zajedničke sigurnosne i obrambene politike, usvojeno krajem veljače ove godine, također donosi neke prijedloge.
Najzvučnije je da su europarlamentarci tada pozvali na uvođenje povjerenika za obranu u idućoj Komisiji koji bi bio zadužen za ostvarenje obrambene unije.
Zajedno s odborom za sigurnost i obranu Europskog parlamenta povjerenik za obranu nadzirao bi značajan proračun obrambene unije, prema prijedlogu eurozastupnika.
Ranije ovoga tjedna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je da će stvoriti portfelj Komisije za obranu ako bude po drugi puta izabrana za predsjednicu Europske komisije.
Ubrzo su se pojavile spekulacije da bi takvu poziciju mogao preuzeti poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski.
Međutim, kako je zaključio Politico, ta bi funkcija lako mogla biti bez značajnijeg proračuna i moći jer države članice "ljubomorno čuvaju svoju moć u vojnim pitanjima".