Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP tužbe) su neosnovane i zlonamjerne tužbe onih u poziciji moći protiv novinara, medijskih kuća, aktivista, istraživača i umjetnika. Moćnici takvim tužbama ne traže pravdu, već žele uznemiriti, zastrašiti i ušutkati kritički glas u javnom prostoru. Sudski procesi u pravilu traju godinama, tuženike se financijski i psihički iscrpljuje, onemogućava se novinarima i medijima da resurse, energiju i vrijeme ulože za izvještavanje o pitanjima od javnog interesa.
Kako bi se kritičke glasove zaštitilo od pribjegavanja cenzuri i autocenzuri i doskočilo SLAPP tužbama, usvojena je direktiva protiv SLAPP tužbi.
Europski parlament je s 546 glasova za, 47 protiv i 31 suzdržanim potvrdio politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o novoj direktivi koji je postignut krajem studenoga prošle godine.
Izvjestitelj, njemački socijaldemokrat Tiemo Wölken rekao je da su SLAPP tužbe "u suprotnosti s našim europskim vrijednostima", ali da se ovom direktivom tome staje na kraj.
"Ova direktiva pomoći će u borbi protiv SLAPP-ova, sprječavanju zlouporabe sudova za zastrašivanje i odvraćanje novinara i aktivista od objavljivanja informacija i nametanja neke vrste autocenzure", dodao je.
Tuženici će moći tražiti od suda da se tužba odbaci u ranoj fazi, a u tom slučaju će tužitelji morati dokazivati da osnovanost tužbe. Sudovi će moći nametnuti odvraćajuće kazne onima koji podižu SLAPP tužbe, a to su uglavnom političari, drugi javni dužnosnici, korporacije i drugi. Sudovi će moći izreći novčane kazne tužiteljima te ih obvezati da pokriju troškove postupka, što uključuje pravno zastupanje tuženika, kao i naknadu štete.
Za žrtve SLAPP bit će potrebno osigurati pristup svim informacijama o pravnoj i financijskoj podršci te psihološkoj pomoći.
Nova pravila odnosit će se i na tužbe u predmetima s prekograničnim implikacijama, odnosno kad se tužitelj, tuženik i sud ne nalaze u istoj zemlji ili kad je čin javnog sudjelovanja, primjerice članak, videozapis ili umjetničko djelo, od važnosti za više država članica.
Osim toga, direktivom se osigurava da se ne priznaju presude trećih zemalja u SLAPP tužbama protiv pojedinaca i poduzeća koji borave ili imaju poslovni nastan na njihovom državnom području.
Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Članice EU-a moraju prenijeti direktivu u nacionalno zakonodavstvo u roku od dvije godine.
Europski parlament upozorio je na porast SLAPP tužbi u Europskoj uniji još u rezoluciji 2021. godine, a Europska komisija je godinu dana poslije predstavila prijedlog za zaštitu novinara, medijskih kuća i aktivista od pravnog uznemiravanja.
To pitanje aktualiziralo se nakon ubojstva Daphne Caruane Galizije. Malteška istraživačka novinarka bila je žrtva više od 40 tužbi prije nego što je postala i žrtva ubojstva u listopadu 2017. godine.
Malta nije jedina članica u EU u kojoj su SLAPP tužbe uzela maha. Komisija je u izvješću o vladavini prava za 2023. navela da su u Hrvatskoj poduzeti "tek neki koraci" glede SLAPP tužbi i da to "ostaje značajan problem koji utječe na profesionalno okruženje novinara".
Prema anketi Hrvatskog novinarskog društva iz svibnja 2023., u Hrvatskoj je aktivno 945 tužbi protiv novinara i medija, ali nije poznato koliko ih se točno odnosi na SLAPP tužbe.