Očekuje se da će vodstvo krćansko-demokratske unije (CDU) na sastanku u srijedu u Berlinu službeno imenovati Ursulu von der Leyen svojim vodećim kandidatom za europske izbore koji će se održati u lipnju. Ta odluka trebala bi biti potvređena na kongresu Europske pučke stranke (EPP) 6. i 7. ožujka.
Kao “spitzenkandidat” Ursula von der Leyen predvodila bi predizbornu kampanju EPP-a, krovne organizacije europskih demokršćanskih i narodnjačkih stranaka. Ona se neće natjecati za mjesto zastupnice u Europskom parlamentu, nego se kandidira za novi mandat na čelu Europske komisije.
Koncept vodećih kandidata, prema kojem europske političke stranke trebaju istaknuti svoje kandidate za predsjednika Europske komisije, a Europsko vijeće, koje predlaže kandidate, dužno je predložiti onoga koji može okupiti većinu u Europskom parlamentu, prvi je i jedini put korišten na izborima 2014. godine kada je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije kao kandidat Europske pučke stranke koja je dobila najviše glasova.
Međutim, većina se članica protivi svakom automatizmu i želi zadržati pravo Europskog vijeća da može predložiti kandidata i izvan kruga onih koji se kao spitzenkandidati natječu na izborima za Europski parlament.
Upravo je Ursula von der Leyen 2019. godine izabrana izvan kruga spitzenkandidata kada su čelnici država članica ignorirali model vodećih kandidata i nisu htjeli predložiti pobjedničkog čelnika parlamentarne skupine EPP-a Manfreda Webera za dužnost predsjednika Europske komisije.
Ministri vanjskih država članica u ponedjeljak će na sastanku u Bruxellesu službeno pokrenuti vojnu operaciju u Crvenom moru za zaštitu trgovačkih brodova koje napadaju jemenski hutisti, oružana islamistička militantna skupina s podrškom Irana.
Strateško zapovjedništvo tom operacijom imat će Grčka, a operativno će je voditi Italija. Misija bi trebala trajati godinu dana s mogućnošću produljenja na još jednu godinu. Misija neće odmah biti operativna, nego će o tome odlučiti njezino zapovjedništvo kada bude imalo dovoljno resursa, što se očekuje za nekoliko tjedana.
Sljedeći tjedan Vijeće EU-a i Europski parlament zajednički će odlučivati o sjedištu nove agencije za borbu protiv pranja novca.
Odluka o osnivanju Agencije za borbu protv pranja novca (AMLA), donesena je 2021. kao dio većeg paketa o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Devet europskih gradova natječe se da bude sjedište nove agencije: Beč, Rim, Vilnius, Riga, Frankfurt, Dublin, Madrid, Bruxelles i Pariz.
U utorak se u Bruxellesu sastaje Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za vanjske ili europske poslove država članica. Na dnevnom redu je i rasprava o stanju vladavine prava u Poljskoj u okviru članka 7. Ugovora o EU-u.
Raspravu je tražila nova poljska vlada koja želi zatvoriti postupak predviđen tim člankom, koji je pokrenut prije nekoliko godina zbog toga što je bivša poljska vlada bila optužena za kršenje demokratskih načela i vladavine prava.
Člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji dopušta se kao krajnja mogućnost suspenzije prava glasovanja u Vijeću Europske unije ako zemlja teško i trajno krši načela na kojima se temelji EU, (poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina.
Za takvu krajnju odluku potrebna je suglasnost svih ostalih država članica i ta tzv. “nuklearna opcija” nikad nije korištena.
Prethodna poljska vlada bila je u stalnom sukobu s EU-om, a nova vlada premijera Donalda Tuska želi s tim raskinuti i postati konstruktivna članica.