Izvanredni samit, koji će se održati u četvrtak, 1. veljače sazvan je nakon što je mađarski premijer Viktor Orban na zadnjem samitu sredinom prosinca blokirao dogovor koji su podržale ostale članice EU-a.
Za dogovor je potrebna suglasnost svih država članica. S obzirom na to da se još ne zna kako će se Orban postaviti, razmatraju su alternativna rješenja.
Jedno od njih je da 26 država članica kroz bilateralne sporazume osigura prijeko potrebnu pomoć Ukrajini. Proteklih dana, iz neimenovanih diplomatskih izvora Orbanu su upućena upozorenja da bi Mađarskoj moglo biti oduzeto pravo glasa u skladu s člankom 7 Ugovora o EU-u, koji to predviđa u slučaju da neka zemlja članica ustrajno krši temeljna načela i vrijednosti EU-a. No, mali su izgledi da se to doista i dogodi jer je i za to potrebna suglasnost preostalih 26 država, a to baš nije vjerojatno.
Slovački premijer Robert Fico nedavno je izjavio da to nikada neće dopustiti.
Uobičajeno je da se na sredini programskog razdoblja pristupa reviziji dugoročnog proračuna. Ovaj put potrebe za tim su još veće s obzirom na nužnost potpore Ukrajini, pandemiju koronavirusa i rast cijena kamata na dug koji je Europska unija podigla radi oporavka gospodarstva od posljedica pandemije.
Prijedlog za reviziju sedmogodišnjeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027. uključuje uspostavu Instrumenta za Ukrajinu kojim bi se toj zemlji osigurala dugoročna stabilnost te Platformu za strateške tehnologije za Europu (STEP) kako bi Europa postala konkurentnija.
U prosincu su čelnici na osnovi pregovaračkog okvira raspravljali o tome kako financirati najhitnije potrebe i buduće prioritete, uključujući potporu Ukrajini, migracije i vanjsku dimenziju, plaćanja kamata u okviru instrumenta Next Generation EU i posebne instrumente. Pregovaračkim okvirom predviđa se dodatna financijska omotnica u iznosu od 64,6 milijardi eura. Od toga iznosa, 50 milijardi je predloženo za Instrument za Ukrajinu (od čega 17 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i 33 milijarde eura u zajmovima), 2 milijarde eura za migracije i upravljanje granicama, 7,6 milijardi eura za susjedstvo i svijet, 1,5 milijardi eura za Europski fond za obranu u okviru novog instrumenta STEP, 2 milijarde eura za instrument fleksibilnosti i 1,5 milijardi eura za pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi.
U ponedjeljak se u Bruxellesu sastaje Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske ili vanjske poslove država članica. Na dnevom redu je i rasprava o pojedinim zemljama u okviru godišnjeg dijaloga o vladavini prava. Ovaj put na redu su Španjolska, Francuska, Hrvatska i Italija.
Dijalog o vladavini prava u svim državama članicama novi je instrument koji treba imati preventivnu ulogu i pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u području vladavine prava.
Temelj za raspravu je godišnje izvješće o vladavini prava koje Komisija redovito objavljuje od 2020. godine. Izvješća Komisije pokrivaju četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Raspored rasprava na Vijeću za opće poslove o pojedinim državama članicama određen je po abecednom redu.
Na marginama sastanka Vijeća za opće poslove održat će se i pristupna konferencija na ministarskoj razini s Crnom Gorom. Na toj konferenciji nije predviđeno zatvaranje poglavlja, nego će se raspravljati o stanju pristupnih pregovora i o reformama koje bi Crna Gora trebala poduzeti za daljnji napredak u pregovaračkom procesu. Crna Gora je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima, otvoreno je svih 33 poglavlja o kojima se pregovara, ali su zatvorena samo dva.
U utorak i srijedu u Bruxellesu će se održati neformalni sastanak ministara obrane. Ministri će razgovarati o trenutačnim i nadolazećim sigurnosnim prijetnjama i potrebi za jedinstvenim odgovorom na izazove u rasponu od hibridnih prijetnji do regionalnih sukoba.
Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima u Bruxellesu.