„Marijin račun za struju nikad nije bio visok kao prošle zime. Pokušajte to platiti s jednim prihodom i dvoje djece za prehraniti. Radila je mnogo, previše, no to na kraju mjeseca nikad nije bilo dovoljno. Nije mogla sama izaći iz te situacije, no nije bila sama”, započinje EGP svoj 55 stranica dug manifest za nadolazeće europske izbore u lipnju.
„Gradsko vijeće napokon je otvorilo vrtić koji je obećavan godinama. Stupile su na snagu subvencije iz Zelenog i društvenog ugovora (Green and Social Deal), pa je njima uspjela renovirati svoju loše izoliranu kuću. Nova autobusna linija omogućila joj je da svaki tjedan troši dvostruko manje goriva”, nastavljaju europski zeleni svoj primjer željenih primjena njihovih predloženih politika.
Zeleni su u odnosu na kampanju za prošle izbore 2019., na valu prosvjeda mladih diljem svijeta, nezadovoljnih politikama svojih vlada za spas okoliša, za izbore u lipnju uz pitanje klimatskih promjena stavili naglasak i na društvenu jednakost, sigurnost kontinenta i rad na uklanjanje nepravde koja, kažu, polarizira europsko društvo.
Europska zelena stranka osnovana je 2004. godine i danas okuplja stranke iz gotovo svih europskih zemalja. Njezini članovi dijelom su vlasti u sedam članica Europske unije – Austriji, Belgiji, Njemačkoj, Irskoj, Latviji, Poljskoj i Španjolskoj. Zeleni imaju gradonačelnike u nizu gradova poput Amsterdama, Bordeauxa, Strasbourga, Budimpešte i samog Lyona, a od subote, kad je Možemo sa stopostotnom podrškom postala nova članica EGP-a, i u Zagrebu.
Cilj zelene tranzicije je, osim spasa planeta, borba protiv krize troškova života, tvrde zeleni, pa predlažu veliki investicijski plan, između ostalog za izgradnju željeznica i sustava javnog prometa, subvencije za izolaciju i solarizaciju domova kako bi se smanjili energetski troškovi te za nova, zelena radna mjesta.
„Ovisnost o fosilnim gorivima dovela je do rasta računa za energiju i hranu, geopolitičku slabost i klimatski raspad”, priopćili su.
Zeleni predlažu osnivanje fonda vrijednog 1 posto godišnjeg BDP-a Europske unije kako bi se financirala potrebna infrastruktura i otvarali pogoni u svim dijelovima Europe.
U Lyonu izabrani za 'spitzenkandidate', Njemica Terry Reintke i Nizozemac Bas Eickhout, u svojim govorima kritizirali su politike mjera štednje, čiji povratak predviđaju u Europskoj uniji.
„Sve veće nejednakosti i goruća ekonomska nepravda nisu nešto novo. Desetljećima se ultrabogati izvlače kako gotovo i ne bi plaćali poreze, dok se režu javne usluge”, piše EGP u manifestu u kojem poziva i na poreznu reformu.
Zelena tranzicija, smatraju zeleni, učinit će Europsku uniju, uzdrmanu ruskom invazijom na Ukrajinu, energetski suverenijom, pa shodno tome i sigurnijom.
U vrijeme dok nizom europskih država prosvjeduju poljoprivrednici, često kritični i prema ekološkim regulacijama, zeleni ističu potrebu nove poljoprivredne politike koja bi trebala preusmjeriti subvencije, sada većinom usmjerene na velike tvrtke, manjim poljoprivrednim gospodarstvima te tvrde kako zelene politike nisu krivac za loše stanje u tom sektoru jer ga godinama vode druge političke opcije. Za manifest je s 98,8 posto glasalo 311 predstavnika, nakon trodnevnog kongresa na kojem je sudjelovalo više od 1,2 tisuća ljudi.
U videu na YouTubeu koji sumira dug manifest kroz jedanaest točaka, EGP kao prioritete navodi stopostotno dobivanje energije iz obnovljivih izvora do 2040., bolje poslove i pravedne plaće za sve, zaštitu bioraznolikosti te održivo stanovanje za sve.
Zeleni su kao ciljeve naveli i zdravu hranu bez pesticida po pravednim cijenama, regulaciju najvećih farmi i prekid dugog transporta životinja, pravedniji udio najbogatijih u plaćanju poreza, snažnu Europu za zaštitu demokracije, ljudskih prava i slobode, zaštitu prava na pobačaj te ujedinjenu Europu za mir i sigurnost.