Europska zelena stranka (EGP) danas broji 49 članica iz gotovo svih država Europe, a njezino vodstvo ovaj se tjedan okupilo u Lyonu kako bi se pripremilo za nadolazeće europske izbore u lipnju, ali i primilo nove članice.
Stranka Možemo primljena je sa stopostotnom podrškom više od 400 delegata te je tako nakon OraH-a postala druga hrvatska stranka u toj europskoj grupaciji koja broji 250 tisuća članova, trenutno je dio vlasti u sedam država te ima niz gradonačelnika u gradovima poput Amsterdama, Budimpešte ili samog Lyona. Na skupu u tom gradu u subotu je u članstvo primljena i Unija demokrata za Litvu.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u Lyonu je rekao kako je njihovo članstvo u EGP-u dokaz da je rad stranke Možemo prepoznat „od svih zelenih stranaka u Europi” te da će ona sada pridonositi zagovaranju zelene tranzicije i na europskoj razini.
Ključno je da ona ne bude nauštrb „malih ljudi, nego na onima koji su najveći potrošači i najveći zagađivači”, rekao je Tomašević.
Naglasio je da klimatske promjene „nisu budućnost, nego sadašnjost”, što dokazuju i sve češće suše, oluje, šumski požari ili toplinski udari koji pokazuju da „nema vremena za usporavanje zelene tranzicije”.
Saborska zastupnica Sandra Benčić naglasila je važnost toga što će zeleni u svojoj kampanji za europske izbore u lipnju ove godine naglasak staviti na ekonomsku i socijalnu pravednost zelene tranzicije.
„Dobitnik zelene tranzicije treba biti ona većina koja živi od rada, a njezin trošak trebaju podnijeti oni najbogatiji, ujedno i najveći onečišćivači”, kazala je.
Navela je primjer politike koja velikim tvrtkama dozvoljava iznimno štetno spaljivanje otpadnih procesnih plinova, takozvano 'flareanje', a da se istovremeno stanovnike, često iz ruralnih krajeva, odvraća od korištenja automobila za odlazak na posao.
U vrijeme dok diljem Europe poljoprivrednici prosvjeduju ili iskazuju nezadovoljstvo, Benčić je istaknula da je posebno važno da će zeleni iznijeti prijedlog nove poljoprivredne politike.
Aktualna poljoprivredna politika, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europskoj uniji, „pogoduje velikima, prekupcima, onima koji zapravo nisu ti koji proizvode hranu”, rekla je, pa dodala da se financijska podrška treba prebaciti na male proizvođače i OPG-ove, umjesto velikih firmi i uvoznih lobija.
Ista logika treba se pratiti u energetici koja treba biti „građanska”, primjerice da solarne elektrane uz državnu podršku ne grade samo „veliki igrači, kako je HDZ to zamislio”, nego svi stanovnici.
Tomašević je rekao kako Hrvatska ima ogromne potencijale u obnovljivim izvorima energije, posebno u solarizaciji, te da je „sramotno” koliko ona te potencijale ne koristi. Kao i EGP, Možemo se stoga protivi nuklearnoj energiji jer zbog ogromnih obnovljivih potencijala Hrvatska može postati i proizvođač komponenti za takav izvor energije, umjesto da uvozi od samo malog broja inozemnih tvrtki prisutnih u nuklearnom sektoru.
Naglasio je kako je u zelenoj tranziciji ključno i pitanje vlasništva, jer korist od obnovljivih izvora energije će imati većina u društvu, što je nemoguće s nuklearnom energijom koja je danas po energetskoj jedinici i skuplja od obnovljivih izvora.