Pregovori predstavnika dvaju zakondavnih tijela EU-a započeli su odmah nakon što je Europski parlament u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasao svoje pregovaračko stajalište. Države članice, u čije ime pregovora rotirajuće predsjedništvo, svoju pregovoračku poziciju donijele su 20. prosinca prošle godine.
Cilj je postići dogovor do kraja veljače kako bi se cijeli zakonodavni proces mogao završiti na vrijeme, to jest najakasnije u travnju kada se održava zadnja plenarna sjednica ovoga saziva Europskog parlamenta.
Stajalište Europskog parlamenta vrlo je blizu onome država članica, što bi trebalo olakšati dogovor o konačnom tekstu. I Vijeće EU-a i Europski parlament u svojim stajalištima traže da zemlje s velikim javnim dugom iznad 90 posto njihova BDP-a, smanjuju dug za jedan postotni bod godišnje, a one s umjerenim dugom između 60 i 90 posto BDP-a za 0,5 postotna boda.
Nova pravila trebala bi zamijeniti preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu koji propisuje da proračunski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a. Primjena toga pakta bila je suspendirana 2020. godine zbog pandemije koronavirusa i suspenzija je istekla sa zadnjim danom prošle godine.
U slučaju da se ne postigne dogovor o novim pravilima, Komisija bi već ove godine ponovno počela pokretati korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu, to jest otvarati postupke protvi država članica čiji je deficit iznad tri posto BDP-a, a javni dug iznad 60 BDP-a.
Hrvatska ne bi trebala imati problema na sa starim ni s novim pravilima jer ima dosta dobru financijsku situaciju.
Hrvatski javni dug bi prema projekcijama trebao već ove godine pasti ispod 60 posto BDP-a, a planirani deficit u proračunu za ovu godinu je 1,9 posto, čime se svrstava među pet država članica europodručja s najnižim deficitom.
Ministar financija Marko Primorac je početkom prosinca, nakon jednog od sastanaka ministara financija članica EU-a na kojem se dogovarala zajednička pozicija o novim pravilima, izjavio da se Hrvatska zauzima za to da se ne ide u previše ambiciozno razduživanje u slučajevima kada su prororačunski deficit i javni dug u okvirima maastrichtskih kriterija.
Iako su zastupnici Europskog parlamenta izglasali svoje stajalište sa solidnom većinom - 431 glas za i 172 protiv - tekst je doživio brojne kritike.
Protiv teksta bile su zelene i lijeve stranke, koje upozoravaju da smanjivanje proračunskih rashoda kako bi se smanjio javni dug može znatno, ako ne i u potpunosti, zaustaviti investicije potrebne za zelenu tranziciju i provedbu Zelenog plana. I u redovima europskih socijaldemokrata, koji su većinom glasali za izglasani tekst, bilo je poteškoće i 15 njihovih zastupnika glasalo je protiv.
Čelnik Zelenih, belgijski zastupnik Philippe Lamberts upozorio je prije glasanje da će tekst, bude li izglasan u predloženom obliku, biti “ekonomsko, ekolološko, geopolitičko i demokratsko samoubojstvo”.
"Glasati za ova pravila značilo bi daljnje potkopovanje kohezije naših društava i guranje sve više naših sugrađana u ruke nacionalnih populista”, rekao je Lamberts.
Prema izračunima bruxelleskog think tanka Bruegel, brojne zemlje članice s velikim javnim dugom morat će od sljedeće godine znatno smanjiti javne investicije. Prema tim izračunima, Francuska bi u sljedećih sedam godina morala smanjiti javna ulaganja za 14 milijardi eura godišnje, Italija za 13,5 milijardi, a Španjolska za 8,5 milijardi.
S druge strane, prema izglasanom stajalištu Europskog parlamenta, nekolko odredbi omogućuje državama članicama više prostora za provedbu pravila, između ostaloga, više kategorija rashoda nego što je predložila Komisija bilo bi isključeno iz izračuna neto proračunskih rashoda, varijable koja će biti temelj za odlučivanje je li smanjivanje duga zemlje na održivom putu.
Razdoblje unutar kojeg države članice moraju poduzeti korekcije kako bi se vratile na zdravu fiskalnu situaciju produžuje se za 10 godina, što im zapravo daje najmanje 14, a potencijalno i do 17 godina da isprave svoju situaciju, poboljšavajući socijalnu i investicijsku dimenziju sustava.
U izglasanom tekstu je i nova iznimka prema kojoj Komisija može državi članici iznimno dopustiti odstupanje od smanjenja potrošnje na razdoblje od najviše pet godina, ako je ta potrošnja namijenjena strateškim ulaganjima, koja su dio zajedničkih prioriteta EU-a.
Države članice bi, prema izglasanom stajalištu, trebale raditi svoje vlastite nacionalne planove fiskalne prilogodbe kako bi osigurale održivost svoga duga, pri čemu će dobiti više vremena ako se obvežu na reforme i investicije kojima se ispunjavaju ciljevi definirani na europskoj razini.
“Nova pravila trebala bi povećati fiskalni prostor i fleksibilnost za države članice kako bi mogle provoditi socijalne, klimatske, digitalne i obrambene prioritete EU-a i suočavati se s nepredviđenim događajima te istodobno promicati dugoročnu održivost i inkluzivni rast”, izjavila je Margarida Marques, portugalska zastupnica iz redova socijaldemokrata, koja je bila jedna od autorica izglasanog teksta.