Dogovor postignut u srijedu o obnovi Paketa o stabilnosti i rastu daje više vremena zemljama da konsolidiraju svoje javne financije. To pruža određeno olakšanje za Italiju, čiji javni dug iznosi oko 140 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kojeg ne planira značajnije smanjiti u bliskoj budućnosti.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je da su nova pravila, koja će stupiti na snagu od 2025., bolja od starih, ali je i dalje razočarana što nisu isključili strateška ulaganja iz izračuna deficita i duga zemalja. „Ovo je bitka koju ćemo u svakom slučaju nastaviti u budućnosti”, u srijedu je priopćila.
Prethodni Paket o stabilnosti i rastu suspendiran je od 2020. zbog pandemije covida-19. Od tada su programi oporavka od pandemije i europska nastojanja da potakne potrošnju kako bi održala ciljeve svoje klimatske, industrijske i sigurnosne politike, napuhala razine nacionalnog duga.
Glavni zahtjevi pakta - o proračunskom deficitu unutar tri posto BDP-a te dugu ne većem od 60 posto - izgledaju nedostižno za mnoge zemlje, a posebice za Italiju. To treće najveće gospodarstvo eurozone prošle je godine bilježilo omjer deficita i BDP-a od osam posto, napuhan skupim poreznim olakšicama za energetska štedna poboljšanja kuća te dugom od 141,6 posto. Deficit je ove godine planiran na 5,3 posto, a dug na 140,2 posto.
Talijanski višegodišnji gospodarski plan izrađen u rujnu cilja na smanjenje omjera duga i BDP-a za skromnih 0,6 postotnih bodova u razdoblju od 2023. do 2026., dok nova pravila EU-a propisuju minimalni prosječni godišnji iznos smanjenja od najmanje jednog postotnog boda godišnje. Međutim, smanjenje od jednog postotnog boda ne primjenjuje se kada zemlja ima deficit iznad tri posto i pod disciplinskim je postupkom EU-a za njegovo smanjenje.