Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu s velikom većinom glasova usvojili izvješće o direktivi EU-a koja za cilj ima popravke učini dostupnijima i pristupačnijima europskim potrošačima.
Prijedlog nadopunjuje druge inicijative EU-a koje slijede cilj Europskog zelenog plana za održivu potrošnju i kružno gospodarstvo.
Zastupnici predlažu da potrošači tijekom popravka svojih aparata trebaju dobiti zamjenske, da se popravljena roba treba promovirati kao alternativa, da treba postojati veća dostupnost zamjenskih dijelova te da se uvedu subvencije za potrošače koji žele popravljati.
Po prijedlogu EP-a, proizvođači ne bi trebali odbijati popravak uređaja samo na temelju toga što ga je prethodno popravljao neovisni ili profesionalni serviser ili ako je prethodni popravak izvršen korištenjem neoriginalnih, ali kompatibilnih rezervnih dijelova.
U EU-u se svake godine proizvede 35 milijuna tona otpada iako veliki broj građana želi popravljati svoje uređaje, istaknuo je u raspravi u ponedjeljak izvjestitelj iz nadležnog Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, njemački socijalist Rene Repasi, i ukazao da potrošačima izvan jamstvenog roka često nije dostupna mogućnost popravka.
Prema istraživanju Eurobarometra, čak 77 posto potrošača radije bi popravilo svoje uređaje nego kupovalo nove, podsjetila je u raspravi hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP).
Ona je kao izvjestiteljica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), pozvanog da da mišljenje o tom pitanju, napomenula da je prijedlog „ključan za ostvarenje naših ciljeva održive potrošnje i klimatske neutralnosti”.
Naglasila je potrebu za transparentnošću cijena i dostupnosti rezervnih dijelova, kao i za jačanje kulture popravaka kroz kampanje podizanja svijesti, prije svega na nacionalnoj razini.
Glavak je za Hinu naglasila da se u radu ENVI-ja posebno usredotočila na popravak neispravnih proizvoda čak i nakon isteka jamstva. Zastupnica je u dokumentu tog odbora pozvala i na mjere osposobljavanja budućih servisera te da se osigura da postoji rješenje i za popravak kad se radi o proizvodima nastalima izvan Europske unije.
Povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius u raspravi je rekao kako se godišnje baci gotovo 35 milijuna tona otpada zbog nemogućnosti popravka, većinom zbog nedostupnosti zamjenskih dijelova ili njihove visoke cijene zbog kojih se popravak ne isplati.
Litvanac je kazao kako je prijedlog Europskog parlamenta prilog zelenoj tranziciji, uz izvješća o ekodizajnu i osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju izvjestiteljice Biljane Borzan.
Ona je u Strasbourgu navela primjer zamjenskog ekrana za televizor koji košta 350 eura za koji se treba izdvojiti 430 eura. Naglasila je da se u takvim uvjetima gase servisi, a građane prisiljava da iznova bacaju i kupuju novo.
Borzan, izvjestiteljica izvješća koji zabranjuje programirano kvarenje i podržava produživanje jamstva , naglasila je da ako do kvara ipak dođe potrošač „mora biti u mogućnosti popraviti proizvod bez velikih problema”.
„Kako bi pravo na popravak postalo stvarnost moramo osigurati jeftine rezervne dijelove te dostupnost nacrta i alata građanima i neovisnim serviserima”, istaknula je.
Zastupnik EPP-a Tomislav Sokol u raspravi je rekao kako je donošenje tog izvješća „korak bliže” da se popravak učini dostupnijim potrošačima.
„Proizvođači se više neće moći izvlačiti na to da nemaju zamjenskih dijelova za popravak jer smo propisali obvezu da rezervni dijelovi moraju biti dostupni tijekom čitavog očekivanog vremena trajanja proizvoda”, kazao je.
Naglasio je da se posebno zalagao da se potrošačima tijekom popravka u jamstvenom roku mora ponuditi zamjenski proizvod, izrazivši zadovoljstvo što je u izvješće ušao i njegov amandman kojim bi se potrošači obvezali na davanje zamjenskog proizvoda ako se popravak ne može izvršiti u kratkom roku.
„Uhodani model po kojem se proizvod kupi, koristi i baci više nije održiv i zato podržavam donošenje ovog izvješća te se nadam brzom dogovoru s državama članicama kako bismo pravo na popravak učinili novim standardom europskog zakonodavstva”, zaključio je Sokol.
Usvojeno izvješće pregovaračko je stajalište Europskog parlamenta, a konačni tekst direktive EU-a donijet će se u trijalogu s Europskom komisijom i Vijećem Europske unije.