Milatović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao je izvještaj "dobar presjek stanja stvari u Crnoj Gori".
"Zato ga treba shvatiti veoma ozbiljno. Očekujem od nove vlade i novog saziva parlamenta da kroz imenovanja u pravosuđu otvore vrata svim ostalim reformama u Crnoj Gori. Mislim da je to ključna stvar", rekao je Milatović, podsjećajući da je Crna Gora “društvo koje je prvi put u svojoj povijesti promijenilo vlast 2020. godine.
“Znate da smo uradili mnogo stvari kad je u pitanju reforma pravosuđa, kroz uklanjanje određenih ljudi koji su po mnogim izvještajima, uključujući i ove, bili loši po naše pravosuđe. Ono gdje smo bili loši je pronalazak političkog konsenzusa za imenovanja u pravosuđu. Očekujem da to neće biti slučaj u narednom periodu", istakao je crnogorski predsjednik.
Doskorašnji premijer i čelnik oporbenog Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, priopćio je da je izvještaj EK o Crnoj Gori "dotukao svakodnevnu propagandu" o radu njegove vlade.
"Više puta sam bio javno napadan jer kritiziram pravosuđe. Evo potvrde iz EK - najveći problem Crne Gore je nedostatak reformi u pravosuđu”, rekao je Abazović.
On je naveo da je zahvalan EK na "preciznim formulacijama" po pitanju borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Rekao je da su tijekom njegova mandata na čelu crnogorske vlade pokrenute povijesne stvari vezane za krupne slučajeve organiziranog kriminala i korupcije, te da je to prepoznato u izvještaju EK.
Oporbeni Socijaldemokrati, bliski Demokratskoj partiji socijalista Mila Đukanovića, s druge strane kažu da je izvještaj Europske komisije dokaz da su europske integracije u Crnoj Gori u živom blatu i sve dublje tonu.
Socijaldemokrata Miloš Đuričković tvrdi da je i “ovakav katastrofalan izvještaj Europske komisije pozitivan u odnosu na ono što je faktičko stanje u Crnoj Gori".
“Ljudi koji protekle tri godine rukovode državom žele da Crna Gora ostane u živom blatu”, rekao je Đuričković.
Loše ocjene za crnogorsko pravosuđe
Crna Gora je od Europske komisije dobila loše ocjene u pregovaračkim poglavljima u području vladavine prava, od kojih dominantno zavisi njen daljnji put ka EU.
U izvještaju EK o Crnoj Gori navedeno je da nije bilo napretka u reformama u pravosuđu, a da je korupcija, uključujući i na visokoj razini, i dalje zabrinjavajuća i da prevladava u mnogim područjima, uključujući državne strukture.
“Crna Gora ostaje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU i europskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava, ali je u cjelini ostvarila ograničen napredak”, piše u dokumentu.
Europski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhely rekao u u srijedu u Bruxellesu da se, iako je napredak uglavnom zastao, sada nova vlada Crne Gore treba fokusirati na reforme povezane s EU kako bi osigurala da demokratske institucije i pravosuđe budu potpuno funkcionalni.
"Ispunjavanje mjerila iz poglavlja o vladavini prava, 23 i 24, bit će ključni za daljnji tijek pregovora, neće se zatvarati druga poglavlja prije ova dva“, rekao je Varhely na sjednici Odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove (AFET), na kojoj je predstavio Paket proširenja.
Kolegij EK usvojio je izvješće o proširenju država Zapadnog Balkana i predložio da se s Ukrajinom i Moldavijom otvore pregovori o ulasku u Europsku uniju (EU), a s Bosnom i Hercegovinom kada budu ispunjeni uvjeti za usuglašenost.
Izvjestitelj za Crnu Goru Tonino Picula kazao je da je Crna Gora propustila priliku da u mandatu ove Komisije zaključi pregovore.
"Žao nam je što Crna Gora nije napravila ukupno veliki napredak", rekao je Picula podsjećajući na dio iz izvješća EK u kojem je navedeno da se pravosudni sustav i dalje suočava s dubokom institucionalnom krizom, što dovodi do slabog vođenja i upravljanja, nedostatka strateške vizije i lošeg planiranja, što utiče na sposobnost zemlje da osigura pravdu.
"Sad vidimo i neke ljude koji su otvoreno protiv EU", rekao je Picula.
Crna Gora je pregovore s EU otvorila sredinom 2012. godine, i od tada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ukupno 33, a privremeno zatvorila samo tri.